Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, govorio je u N1 Studiju uživo o procesu zamjene kune nakon isteka perioda dvojnog plaćanja, koliko je kuna još u optjecaju i u bankama, planu daljnje nabave kovanica i novačnica i drugim povezanim pitanjima.
Mavriček je otkrio da se i dalje nalazi poprilična količina gotovine u kunama kod banaka i građana. Očekuju da će se većina tog novca slijevati u HNB u sljedećih 10-ak dana, a onda i sukcesivno tijekom godine.
“Prema zadnjim podacima, 12. siječnja u optjecaju je bilo 12,8 milijardi kuna, a kod banaka još 6,9 milijardi kuna”, otkrio je Mavriček.
Na pitanje je li to uopće prilično ili ste očekivali više ili manje, odgovorio je uspoređujući te podatke s podacima prije uvođenja eura.
“Polovicom 8. mjeseca imali smo u optjecaju 35,3 milijarde kuna i još nekih 10 milijardi u bankama.”
Istaknuo je da iako više nije sredstvo plaćanja, kuna nije bezvrijedna nikako.
“Uvijek će se mijenjati po fiksnom konverzijskom tečaju”, rekao je Mavriček.
Nabava eura
Pojasnio je i otkud je Hrvatska nabavila novčanice eura koje su unificirane u cijeloj eurozoni.
“Posudili smo 346 milijuna komada novčanica od Austrijske središnje banke i one imaju sve iste motive, za razliku od kovanica gdje svaka zemlja ima svoju nacionalnu stranu s nacionalnim motivima. Nabavili smo i 620 milijuna komada kovanica eura, od čega smo ih u našoj kovnici iskovali oko 405 milijuna komada, a ostatak smo kupili od druge dvije zemlje članice europodručja”, naveo je Mavriček.
Upitan koliko se godišnje planira kovati eurokovanica, rekao je:
“Ove godine planiramo izraditi još oko 210 milijuna kovanica s našom nacionalnom stranom, ali kao i prije, pratit ćemo potrebe tržišta i kovati kovanice ili naručivati novčanice.”
Stare novčanice zbog bankomata
Objasnio je i zašto euro novčanice koje su građani dobili nisu bile potpuno nove.
“Gotovo 80 posto novčanica koje smo posudili su nove novčanice, ali za potrebe bankomata smo nabavili i one koje su prikladne jer bankomati ne vole nove novčanice. To je i razlog zašto svih 4000 bankomata nije sada aktivno jer se nove novčanice znaju zaglaviti u bankomatima. Zbog toga banke traže novčanice koje su se već izvrtjele”, rekao je izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
Trenutno je aktivno 3872 bankomata od ukupno 4000.
“Oni su svi prilagođeni za euro, kod ostalih se otklanjanju kvarovi zbog tih novih novčanica eura”, dodao je.
Osvrnuo se i na to zašto bankomati trenutno izdaju samo 10 i 20 eura.
“10 i 20 eura smo propisali podzakonskim propisima kako bismo olakšali kupnju našim građanima ovih prvih dana, da se ne desi da dođemo u pekaru i platimo novčanicom od 100 eura i stavimo u neugodnu situaciju i sebe i trgovca koji ne bi imao vratiti ostatak”, obrazložio je.
Otkrio je i da od 1. travnja banke prema svojim procjenama mogu stavljati novčanice koje misle da će tržište tražiti, što uključuje i 50, možda i 100 eura.
“Ako imamo 150 eura i više, bankomati koji imaju takve tehničke mogućnosti mogu izdati jednu novčanicu od 50, ali ovo do 100 eura mora biti od 10 i 20”, dodao je.
Važne napomene
Kao vrlo bitnu informaciju za građane istaknuo je i to da će se od danas naplaćivati naknade u slučaju podizanja gotovine na bankomatima drugih banaka.
Također je napomenuo i da postoji ograničenje od 100 komada kovanica i novčanica koje se mogu besplatno zamijeniti, odnosno da za količine iznad toga postoji mogućnost naplate naknade.
“Savjetujemo građanima da prije dolaska u banku, poštu ili Finu provjere naplaćuje li ta ustanova naknadu”, kazao je.
Kako prepoznati krivotvorene novčanice?
“Nema nekih velikih razlika između provjere kuna ili eura. Treba provjeriti ima li svaka novčanica karakteristične znakove autentičnosti, poput vodenog znaka, prelijevajućih boja… Ako sumnjamo imalo u autentičnost, trebamo posjetiti neku financijsku instituciju koja će to provjeriti”, rekao je Mavriček.
Izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a otkrio je i jednostavno pravilo provjere autentičnosti po modelu “osjeti, zakreni i pogledaj.”
“Radi se o pamučnoj novčanici koja ima svoju karakterističnu elastičnost i šuškavost. Potom imamo okretanje kako bismo vidjeli prelijevanje boja. Nakon toga imamo najbitnije – pogledati prema izvoru svjetlosti i vidjeti zaštitnu nit, vodeni znak i ako ima prozirni registar”, naveo je Mavriček.
Što će biti s kunom?
Za kraj se osvrnuo i na novčanice i kovanice kuna koje se vraćaju HNB-u.
“Kad zaprimamo kovanice, pohranjujemo ih u našem skladištu u vojarni. Tamo ćemo ih čuvati do 2025., a nakon toga ćemo ih prodati kao sekundarnu sirovinu najboljem ponuditelju. Za razliku od kovanica, novčanice kune se sukcesivno obrađuju i uništavaju s integriranim rezačem, koji evidentira svaku izrezanu novčanicu i na kraju se ti sitni dijelovi adekvatno zbrinjava”, rekao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare