Još početkom prosinca ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak obavijestio je javnost da je Hrvatska naručila 5,6 milijuna doza cjepiva, a s predviđenim registriranjem cjepiva AstraZenece u EU-u za 29. siječnja i uz niz drugih vijesti, jasno je da će i Hrvatska imati dovoljno cjepiva za sve svoje građane. Ipak, na sretan završetak epidemije morat ćemo čekati još neko vrijeme.
Robin McKie, urednik znanosti i okoliša u The Observeru, sestrinskom tjedniku planetarno popularnog britanskog dnevnika The Guardiana, priču o projekciji okončanja pandemije covida-19 složio je uz podatke za Veliku Britaniju. No, vrlo sličan scenarij može se primijeniti i na Hrvatsku uz podatke o našoj zemlji.
Kad će cjepivo protiv covida-19 početi djelovati na nacionalnoj razini?
Najnovija vijest HZJZ-a kaže da je do sredine siječnja prvu dozu cjepiva protiv covida-19 u Hrvatskoj primilo 45.906 ljudi, te da od 18. siječnja kreće docjepljivanje drugom dozom. Još 4. prosinca Vlada je objavila da je već tada naručeno 2,7 milijuna doza cjepiva AstraZenece, jer tada se općenito smatralo da će to cjepivo prvo proći kroz cilj odobrenja nadležnih agencija EU-a.
VEZANE VIJESTI
Daljnjih, 900.000 doza naručeno od Johnson&Johnsona, a po milijun doza naručeno je od Pfizera/BioNTecha i Moderne, te još 300.000 doza njemačkog CureVaca. S najnovijim vijestima o ukupno 7 milijuna doza cjepiva AstraZenece, s vijestima s razine EU-a i svime ostalim, jasno je da bi Hrvatska trebala moći komotno priuštiti cijepljenje svakome tko to bude htio.
Nakon prvih cijepljenja zdravstvenih radnika i najugroženijih skupina, diljem Europe očekuje se najmasovnije cijepljenje tijekom proljeća. Posljednjih nekoliko dana više je renomiranih europskih epidemiologa i znanstvenika objašnjavalo da će još neko vrijeme biti potrebno kako bi se moglo ocijeniti da je nastupio trenutak u kojem će se pad broja novozaraženih, odnosno oboljelih, moći pripisati procijepljenosti stanovnika naše zemlje, a ne protuepidemijskim mjerama.
Neki su od njih optimistični dotle da smatraju da bi najrigoroznije mjere mogle oslabiti prije Uskrsa. No, diljem EU-a, od Njemačke i jedne Hrvatske, pa i u Velikoj Britaniji, jasno je da veljača još neće biti mjesec takve dobre vijesti.
A u proljeće?
Cjepiva koja su razvijena protiv covida-19 prvo će primiti starija populacija, da bi ostali dolazili na red poslije toga. Ako se zna da je riječ o cjepivu koje se daje u dva navrata, odnosno, kako su navodili stručni izvori, da nakon prvog cijepljenja nastupa tek djelomična, a puna zaštita tek nakon drugog, te da između dvije doze razmak treba biti dva ili tri tjedna, ovisno o vrsti cjepiva, logično je da će to određivati ritam cijepljenja prvo ugroženih skupina, a onda i svih ostalih građana, zapravo milijuna njih.
Smanjuju li cjepiva širenje virusa koji uzrokuje covid-19?
S time znanstvenici još nisu načisto, a pitanje je na koje za odgovorom čeznu i medicinari i znanstvenici i epidemiolozi, zapravo cijeli svijet. Cjepivo je tako dizajnirano da osobu štiti u visokom postotku od razvoja bolesti, riječ je najčešće o oko 95 posto, dok u cijelom ostalom postotku štiti od razvoja ozbiljnijeg tijeka bolesti.
I dok to znači da cijepljeni najvjerojatnije neće uopće oboljeti, a ako i oboli, da će to biti vrlo blagi oblik covida, jasno je bilo od početka da bi to značilo da bi i zdrava cijepljena osoba mogla prenijeti virus. Međutim, kako većina znanstvenika polazi od činjenice da cijepljena osoba u sebi može računati na vrlo nisku razinu virusa, čak i ako bi mu bila izložena, to znači da bi i širenje virusa diljem populacije bilo jako smanjeno.
O kolikom točno smanjenju kruženja virusa je riječ, prerano je zaključivati, tek će se vidjeti, a o tome ovisi i koliko brzo će se ukidati protuepidemijske mjere, u prvom redu lockdown ove ili one razine. Za Hrvatsku s posebnim problemima i rizicima nakon godine ozbiljnih potresa, stopa smanjenja kruženja virusa mogla bi biti posebno važan faktor daljnjeg razvoja epidemije.
Što očekivati tijekom druge polovice 2021.?
Diljem EU-a, pa tako i u Hrvatskoj, računa se s time da će cjepiva za cijelo stanovništvo biti dovoljno, posebno uz interventno drastično povećanje proizvodnih kapaciteta farmaceutske industrije.
VEZANE VIJESTI
Međutim, uz činjenicu da potpuna zaštita od covida i nakon cijepljenja, iako će biti bliska 100 posto, neće biti baš do kraja potpuna, kao i to da se dio stanovništva neće cijepiti – bilo zbog nekih zdravstvenih razloga, bilo zbog toga što nezanemarivi postotak stanovnika vjeruje u “mikročipove skrivene u cjepivu” tko zna s kakvim idejama zavjere o njihovoj namjeni – računa se da će imunitet krda biti moguće postići, ali da će i dalje biti mogući lokalni žarišni ispadi covida-19 sve do kraja 2021.
U međuvremenu će se vidjeti i koliko djeluje imunitet nakon cijepljenja. Kao i to kako stoje stvari s djelovanjem cjepiva na buduće mutacije virusa. Dobre vijesti su zasad to što postojeća cjepiva pokrivaju najmanje skoro sve, a možda i sve postojeće mutacije, kao i to da se sa smanjivanjem širenja virusa računa i na smanjivanje brojnosti stvaranja novih sojeva, što posljedično znači i epidemiološki relevantnih sojeva.
Konačno, dobra vijest je i to da se smatra da bi, čak i da dođe do ozbiljne mutacije virusa koja bi novi soj činila otpornim na cjepivo, uz sadašnje tehnologije bilo moguće prilagoditi cjepivo novom soju kroz samo, jedna je od procjena, šest tjedana.
Sve skupa većinu znanstvenika dovodi do zaključka da će može očekivati potreba za cijepljenjem protiv covida-19 na godišnjoj razini, slično kao s gripom, ali s razlikom u tome što je u slučaju covida-19 riječ o puno goroj smrtnosti i težim posljedicama kod onih koji prežive bolest s težim ili teškim kliničkim razvojem.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!