Gospodarski rast i s njim povezano povećanje zaposlenosti, nastavak fiskalne konsolidacije te aktivacija državnog 'mrtvog' kapitala bit će stupovi fiskalne politike u idućem razdoblju, uz poseban naglasak na cjelovitoj poreznoj reformi, najavio je tehnički ministar financija Marić, ne želeći otkriti detalje planiranih izmjena u porezne reforme.

Ponovio je da je prijedlog porezne reforme gotovo završen te još “treba napraviti određeno usuglašavanje zadnjih detalja na političkoj razini, ali i proći kroz određenu javnu raspravu”, a za sve to su nužni preduvjeti današnje konstituiranje novoga saziva Sabora te u danima koji slijede i imenovanje nove Vlade.

“Vremena nema puno. Od početka sam govorio da ću jako zagovarati pristup da primjena izmjena poreznih zakona ide s početkom godine. Nisam ljubitelj poreznih izmjena unutar godine, ali idemo vidjeti što će nam sljedeći dani donijeti. Iz perspektive Ministarstva financija i svih onih koji su radili na poreznoj reformi mi ćemo svoj zadatak ispuniti, a onda ćemo vidjeti koji će biti daljnji koraci”, rekao je Marić novinarima tijekom konferencije o ulozi i funkcioniranju javnog sektora u organizaciji Instituta za javne financije (IJF).

Ogradio se od svih dosadašnjih spekulacija po pitanju pojedinih segmenata poreznog sustava, rekavši da nitko, osim onih koji su sudjelovali u tome, ne može znati detalje.

Kazao je tek da je analiza pokazala kako je trenutni porezni sustav izuzetno kompleksan, složen i nepregledan te je prvo i osnovno reformom ga pojednostaviti, podići transparentnost, a u konačnici i efikasnost. Dodao je i da ostaje pri stavu da je u fiskalnoj politici ključna kontrola rashodovne strane proračuna, korištenje svih viškova za smanjenje deficita i duga, a tada i stvaranje preduvjeta za porezno rasterećenje.

To smo napravili i rezultati se već vide – deficit je na razini 0,2 posto BDP-a, dapače imamo primarni suficit koji bi mogao dosegnuti jedan posto BDP-a, što je dokaz da se može. No, za daljnji napredak treba više, moraju se pokrenuti nužne strukturne reforme, jer je recesija imala jednu dobru stranu, a to je da su ‘isplivali’ svi strukturni nedostaci kako u javnim financijama, tako i u cijelom društvu, smatra Marić.

Švaljek: porezna reforma može imati pozitivan efekt

Uz ogradu da detalji nisu poznati, stručna suradnica na Ekonomskom institutu Zagreb (EIZ) Sandra Švaljek je na temelju objavljenih načelnih najava kazala kako je poznato da bi reforma, primjerice, s jedne strane trebala sadržavati smanjenje najviše stope poreza na dohodak, a s druge povećanje neoporezivog dijela plaće, što znači da bi u tom dijelu reforma bila neutralna, odnosno ne bi utjecala na progresivnost poreza na dobit.

“No, ono što još uvijek ne znamo su konačni efekti i svi detalji takve porezne reforme i upitno je kako će se ona odraziti na financiranje jedinica lokalne samouprave, čiji je taj porez prihod. Ako ovakva porezna izmjena dovede do smanjenja ukupnih prihoda od poreza na dohodak to će otežati funkcioniranje jedinica lokalne samouprave”, rekla je Švaljek, dodajući da takva porezna reforma ipak može imati i pozitivan efekt.

“Nedavno je također provedena jedna porezna reforma koja je išla u smjeru rasterećenja plaća, no prihodi od poreza na dohodak se nisu smanjili u onoj mjeri koliko bi to bilo očekivano, upravo zbog toga jer je došlo i do novog zapošljavanja, tako da i ova mjera može na neki način povećati gospodarski rast i zapošljavanje i dovesti do više prihoda u lokalnim budžetima”, ocijenila je Švaljek.

Na upit je li realno da će do cjelovite reforme doći već s početkom 2017. odgovorila je da “za cjelovitu poreznu reformu treba dosta priprema, a 1. siječnja 2017. je vrlo blizu”.

Ott: Za sada ne dirati u PDV

Ravnateljica IJF-a Katarina Ott, čiji djelatnici sudjeluju u radnoj skupini koja priprema poreznu reformu, kazala je da je poznat načelni stav da su u Institutu “zagovornici oštre fiskalne konsolidacije, uvođenja više transparentnosti u fiskalna i proračunska pitanja, veće odgovornost vlasti i veće participaciju javnosti”.

Upitana što bi reforma morala sadržavati kako bi porezni sustav bio dugoročno održiv, Ott je kazala da je teško reći da itko može napraviti reformu koja će trajati toliko, pogotovo u ovako promjenjivim ekonomskim okolnostima.

“No, najvažnije je da se pristupi sveobuhvatno, analitički, da se analizira koja su problemi dosadašnjeg poreznog sustava i kako ga učiniti što jednostavnijim i efikasnijim. Treba imati u vidu posljedice poreznih promjena na ekonomiju, građane, sustav lokalnih jedinica. Znači, najvažnija je sveobuhvatnost”, istaknula je.

Na upit o najavama o smanjenju opće stope PDV-a kroz određeno razdoblje, Ott je kazala da to svi žele, ali i da je to zadnje što bi u poreznoj reformi trebalo poduzeti.

“Prije svega se treba ići na efikasnost ubiranja poreznih prihoda i konsolidirati rashode. Dok god se drastično ne smanji rashodna strana proračuna po meni se ne smije ni razmišljati o smanjenju opće stope PDV-a”, zaključila je Ott.

Živković Matijević: kvaliteta važnija od brzine

Direktorica Ekonomskih istraživanja u Raiffeisenbank Austria (RBA) Zrinka Živković Matijević posebice ističe nužnost stabilnosti na području poreza, što je poglavito važno za poduzetnike. U tom je smislu, smatra, važnije da se promjene u poreznom sustavu naprave kvalitetno, nego da se reforma što prije provede.

“Uvijek je bolje stvari mijenjati kroz jedan sistematičan, detaljan pristup, nego mijenjati sustav iz kvartala u kvartal, iz godine u godinu. Dakle, ako idemo u promjene, one trebaju biti kvalitetne, održive i dugoročno usmjerene. Ono što poduzetnici priželjkuju, i veliki i mali, je porezno rasterećenje i da država bude što efikasnija i transparentnija te da se poslovna klima unaprijedi, da tržište uspije prodisati i da privatni sektor konačno bude generator rasta i razvoja. Ako je reforma usmjerena dugoročno i ako se svi usuglasimo oko toga, može se krenuti od 1. siječnja 2017. No, ukoliko još uvijek postoji niz otvorenih pitanja, onda je bolje pričekati, uključiti sve relevantne dionike procesa i krenuti nešto kasnije. Bitno je da bude cjelovita i da se ne mijenja ponovno za godinu ili dvije”, kazala je Živković Matijević

Konferencija “Public Sector Economics” organizirao je IJF u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert, a u povodu obilježavanja 40. godišnjice svog znanstvenog časopisa “Financial Theory and Practice” (Financijska teorija i praksa).

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.