Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u idućoj će godini stagnirati, odnosno očekuje se blagi rast BDP-a za 0,2 posto, uslijed blagog rasta osobne potrošnje, po prvi put nakon 2008., zaustavljanja pada investicija te pozitivnog doprinosa neto izvoza, očekuju u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).
Predstavljajući u srijedu HNB-ov bilten ‘Informacija o gospodarskim kretanjima i prognozama’, guverner Boris Vujčić je kazao kako središnja banka ove godine očekuje pad BDP-a za 0,5 posto, uslijed nastavka pada investicija (za 3,2 posto) te osobne potrošnje (za 0,7 posto).
Uz to, ove godine na gospodarsku aktivnost dodatni negativni učinak ima i smanjena državna potrošnja, uslijed zahvata u skladu s Procedurom prekomjernog deficita (EDP). Slijedeće godine, dodao je, očekuje se stagnacija, odnosno blagi rast od 0,2 posto uz, po prvi put od 2008.
PROČITAJTE JOŠ
Očekuje se da će izmjene u oporezivanju dohotka ‘osloboditi’ oko 2,1 milijardu kuna dohotka građana, od kojih će dio zasigurno otići u potrošnju, koja bi tako u 2015. trebala porasti oko 0,3 posto. Preostali iznos vjerojatno će biti iskorišten za daljnje razduživanje stanovništva, ali i nove porezne namete na lokalnim razinama, kojima će se vjerojatno nadomjestiti prihodi od poreza na dohodak.
Istodobno, očekuje se zaustavljanje pada investicija, kao glavnog faktora gospodarskog rasta, te njihov blagi, 0,3 postotni rast, koji bi tek u 2016. trebao dosegnuti značajnije stope. Vujčić je, međutim, naglasio kako je ključ u investicijama, te nužnim strukturnim reformama usmjerenim ka poboljšanju poslovne i investicijske klime u Hrvatskoj.
Nastavak pozitivnih kretanja u 2015. godini u HNB-u očekuju i na području vanjskotrgovinske razmjene uz očekivani suficit od oko 0,9 posto BDP-a. Stopa inflacije bi ove godine trebala na godišnjoj razini biti negativna, odnosno iznositi minus 0,2 posto, dok prognoza za 2015. iznosi plus 0,2 posto. No, ističe Vujčić, kretanje inflacije u Hrvatskoj uvelike ovisi o okruženju, odnosno cijenama po kojima se uvoze sirovine. Pritom, dodao je guverner, politika HNB-a ostat će ekspanzivna s daljnjom namjerom održavanja strukturne likvidnosti – sve dok BDP i zaposlenost ne počnu značajnije rasti.
