Slovenija će ispoštovati odluku suda u Strasbourga o staroj deviznoj štednji, ali isplate neće početi ove godine, a ne zna se ni kada će. Što to konkretno znači, urednica i voditeljica Sandra Križanec analizira u Dnevniku u 19 sati s odvjetnikom štediša Ljubljanske banke Milivojem Žugićem.
“Do 16. siječnja Slovenija mora donijeti akcijski plan za izvršenje presude iz Strasbourga, a onda i (zakonske) mjere koje će omogućiti povrat deviznih depozita u Ljubljanskoj banci Zagreb i Ljubljanskoj banci Sarajevo”, naglasila je Ana Polak Petrič, predstavnica slovenske vlade za pitanja sukcesije bivše Jugoslavije. Presuda europskog suda po njenim se riječima odnosi samo na štediše Ljubljanske banke Zagreb i Ljubljanske banke Sarajevo, i to na one koji u međuvremenu nisu bili isplaćeni u državama u kojima žive.
VEZANE VIJESTI
Dodala je i kako očekivanja da će isplata započeti već sredinom ove godine, s određivanjem mjera potrebnih za isplatu, nemaju temelja. To od Slovenije ne zahtijeva niti presuda. U njoj se (samo) traži da Slovenija uspostavi mehanizam za povrat štednje kako bi taj proces mogao započeti, a trajao bi više godina, navela je Polak Petrič.
U ‘igri’ je glavnica od 250 milijuna eura
Prema presudi Slovenija na isti način kako je prije 20 godina isplatila devizne štediše Ljubljanske banke u Sloveniji mora to učiniti i sa štedišama u drugim bivšim republikama, a riječ je o oko 300.000 štediša i glavnici od 250 milijuna eura, tvrdi Petrič.
Već je formirana stručna skupina koju vodi slovensko ministarstvo financija odredit će visinu kamata na glavnicu, a svatko tko smatra da ima pravo na povrat štednje prema presudi iz Strasbourga morat će dokazivati “da je imao štednju u podružnici Ljubljanske banke i da je još danas vlasnik te štednje”, dodala je predstavnica slovenske vlade.
