Izravna strana ulaganja (FDI) u svijetu smanjena su u prvoj polovini ove godine za 40 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na procijenjenih 470 milijardi dolara, objavila je UN-ova Konferencija o trgovini i razvoju (UNCTAD)

Najveći pad ulaganja odvija se u bogatim, industrijaliziranim zemljama i to zbog političkih, a ne ekonomskih razloga.

Općenito, globalna financijska slika je „mutna” i malo drugačija nego što se ranije prognoziralo, ocjenjuje direktor UNCTAD-ova odjela za ulaganja i poduzeća James Zhan u najnovijem izdanju Global Investment Trends Monitoru.

“Dotok investicija mnogo je više pod utjecajem politike, a manje ekonomskog ciklusa”, rekao je također Zhan, navevši pritom američku poreznu reformu i ekonomsku liberalizaciju u Kini.   

Pojašnjava da se smanjenje izravnih inozemnih investicija u svijetu za 324 milijardi dolara u odnosu na prvih šest mjeseci 2017. odvija u uvjetima nedavno provedenih poreznih reformi u SAD-u, kojima se velike kompanije ohrabruju da povlače zarade iz inozemstva u matičnu zemlju, prije svega iz zapadnoeuropskih država. Naime, izravna ulaganja SAD-a u zapadnu Europu u prvih šest mjeseci 2017. iznosila su 136 milijardi dolara, a u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ustvari je došlo do  dezinvestiranja u iznosu od 49 milijardi dolara.

Zhan podsjeća da je agencija već početkom siječnja upozorila da je otprilike „2.000 milijardi dolara u obliku gotovine ili reinvestirane zarade iz zadržane dobiti izvan SAD-a, što bi moglo biti u nekom obliku povučeno u SAD uslijed sveobuhvatne porezne reforme. „I zaista, to se zbiva. Svjedočimo da su američke izravne investicije u inozemstvo s prošlogodišnjih 147 milijardi dolara postale ove godine negativne u iznosu 247 milijardi dolara”, kaže Zhan.

Ostali faktori koji su doprinijeli povlačenju zarada američkih kompanija iz inozemstva uključuju neizvjesnost oko nesporazuma u međunarodnoj trgovini, što se prije svega odnosi na uvođenje carina na međusobni uvoz između Kine i SAD-a, kaže Zhan.

Izravna strana ulaganja važna su jer državama omogućuju pristupu vanjskom kapitalu, tehnologiji, tržištu a doprinose i poreznim prihodima. I dok se najviše smanjuju izravna strana ulaganja u bogatijim nacijama, uključujući Irsku (pad ulaganja za 81 milijardu dolara), i Švicarsku (pad za 77 milijardi dolara), države u razvoju bilježe tek neznatni pad ulaganja, za 4 posto, na 310 milijardi.

U toj skupini izuzetak je Kina, koja je privukla najviše izravnih stranih ulaganja u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, 70,2 milijardi dolara ili 6 posto više nego lani.

Slijedi Velika Britanija, sa 65,5 milijardi dolara, potom SAD, 46,5 milijardi dolara. 

Iza SAD-a, na četvrtom mjestu je Nizozemska, koja je u spomenutom razdoblju privukla 44,8 milijardi dolara stranih ulaganja. U prvih deset još se nalaze Australija (36,1 milijardu dolara), Singapur, (34,7 milijardi), Hong Kong (33,6 milijardi, Španjolska (29,8 milijardi, Brazil (25,5 milijardi) te Indija (21,6 milijardi).

Za ostale zemlje u najnovijem Global Investment Trends Monitoru nisu objavljene procjene.