Članstvo Hrvatske u EU počinje se odražavati i na naše tržište rada: dok mnogi Hrvati posao traže u drugim članicama Unije, sve je više državljana drugih članica EU koji dolaze raditi u Hrvatsku.
To se posebno odnosi na pogranična područja, posebno na Varaždinsku i (u manjoj mjeri) Međimursku županiju. Među strancima koji rade na tom području, uglavnom, kažu upućeni, u tvrtkama u Slobodnoj zoni Varaždin, najviše je Mađara. Našim sjevernim susjedima, naime, za rad u Hrvatskoj od 1. srpnja 2013. godine nisu potrebne dozvole, kao što, uostalom, ni Hrvatima koji rade (ili žele raditi) sjeverno od Mure i Drave više ne trebaju dozvole.
PROČITAJTE JOŠ
Nakon najava da bi brojne članice EU koje svoje tržište rada dosad nisu otvorile za hrvatske radnike od 1. srpnja ove godine mogle ukinuti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika, što bi dovelo i do skidanja ograničenja zapošljavanja njihovih državljana u Hrvatskoj, brojne tvrtke iz sjeverne Hrvatske počinju pripremati za zapošljavanje slovenskih državljana.
Raste zanimanje za zapošljavanje Slovenaca
Službena je Ljubljana, naime, ulaskom Hrvatske u EU zadržala ograničenja zapošljavanja hrvatskih radnika, pa je i Zagreb odgovorio istom mjerom. Od srpnja bi, međutim, prema očekivanjima hrvatskih vlasti, Slovenija trebala ukinuti ograničenja zapošljavanja Hrvata, pa bi i Hrvatska postupila jednako. Stoga u tvrtkama iz sjeverne Hrvatske, posebno iz građevinskog sektora, raste zanimanje za zapošljavanje Slovenaca.
”Mi se u Svetom Martinu na Muri pripremamo za to da će nam dolaziti radnici iz susjednog Prekomurja. Ta je slovenska regija potencijalan izvor radne snage za nas, ekonomska situacija u njoj je prilično loša, pa bi dio tamošnjih radnika vjerojatno došao raditi kod nas. Uostalom, zašto ne: i mi smo nekad tamo radili, udaljeni smo samo nekoliko kilometara”, kaže Franjo Makovec, načelnik općine Sveti Martin na Muri.
Više je razloga zašto se hrvatski poslodavci sve više okreću uvozu radne snage iz inozemstva. Prije svega, poručuje Slobodan Mikac, konzultant za poduzetničke zone, unatoč velikoj nezaposlenosti, u Hrvatskoj je osjetan nedostatak kvalificirane radne snage. Na zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj utječe i teško stanje na tržištu rada Slovenije i Mađarske: iako je stopa nezaposlenosti u njima znatno manja nego u Hrvatskoj, nezaposlenost je velik problem i u tim zemljama, piše Jutarnji list.
