Ekonomist Dejan Kovač gostovao je u Točki na tjedan gdje je između ostalog predložio centralnoj banci da svim punoljetnim građanima podijeli "helikopterski novac".
Hoćemo li ovu krizu koja je neminovna, podnijeti bolje nego receiju 2008., Dejan Kovač je rekao da će to ovisiti o mjerama koje su poduzete u ovoj krizi. MMF i drugi već su najavili globalni pad gospodarstva, a za Hrvatsku se očekuje pad između osam i 10 posto. No, napomenuo je da se situacija mijenja pa se mijenjaju i projekcije, a samim time je nezahvalno predviđati.
VEZANE VIJESTI
“Svaka recesija je različita, a u nekim stvarima ista. 2008. problem je bila velika zaduženost kućanstava. Danas nemamo problema s financijskom likvidnošću. Jesmo li zato otporniji, pokazat će vrijeme”, rekao je Kovač.
Napomenuo je da svaka kriza utječe na očekivanja, a trenutno se nalazimo u recesijskim očekivanjima. Smanjenjem socijalnih interakcija smanjila se i ekonomija.
“Sad je ekonomija uvjetovana mjerama koje su države uvele. Smanjivanjem društvene interakcije smanjene su ekonomske aktivnosti, ali i mjere se moraju gledati kako se scenariji mijenjanju. Za tri mjesca možda neće vrijediti nešto što sad vrijedi. Očekivanja su zapravo vjera u ishod događaja, ali u ovoj situaciji se događa šok na vjeru građana i poduzetnika u ekonomski sustav. Pitanje je hoće li građani jednako trošiti kad sve prođe”, istaknuo je.
Mjere Vlade trebale bi ići u smjeru da utječu na povjerenje građana, a onda i na investicije i trošenje, no one nisu jednostrane, napominje Kovač. Smatra da je HNB dobro odradio svoj dio oslobodivši dodatna sredstva, no to nije dovoljno:
“Monterna politika može pružiti samo likvidnost i solventnost financijskog sustava. Ne može pokrenuti proizvodne procese i lance nabave.”
#related-news_0
HNB je ponudio konvencionalne mjere i one služe kao oslonac državi ako će se trebati vanredno zaduživati, rekao je Kovač i istaknuo još mogućnosti.
“Nekonvencionalna mjera koja nije dosta korištena je “helikopterski novac” koji je krivo interpretiran. Taj helikopterski novac je kad centralna banka radi transfere poduzetnicima ili građanima. Svakom punoljetnom građaninu centralna banka može doznačiti određeni iznos i to je dio koji nam treba da vratimo građanima novac da bi se potrošnja pokrenula”, rekao je i dodao:
“Taj novac ne ide statistički u dug nego se knjiži kao negativni kapital. Istraživanja pokazuju da u faza ekspanzije negativnog kapitala centralne banke može utjecati na razvoj gospodarstva i onda će država opet morati ući u dokapitalizaciju. Pristao bih i na to jer to je i dalje javni dug skriven u bilanci centralne banke, ali smo ga diverzificirali. Sad nas čeka 75 milijardi kuna i to će nam biti dovoljno za tri mjeseca. U krizi 2008. smo imali veći manevarski prostor. Možemo očekivati da će zaduženost skočiti, zato način investiranja novca u ekonomiju mora biti diverzificiran.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
