Na azijskim su burzama cijene dionica pale i u srijedu, treći dan zaredom, jer je daljnji rast cijena nafte podržao strahovanja od jačanja inflacijskih pritisaka, što bi negativno utjecalo na globalno gospodarstvo.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,2 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,4 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Šangaju pale oko 2 posto. U Australiji su porasle oko 1 posto, dok se u Južnoj Koreji zbog predsjedničkih izbora ne radi.

Rast australskog burzovnog indeksa zahvaljuje se rastu cijena sirovina, što je potaknulo rast cijena dionica velikih rudarskih kompanija.

Većina ostalih burzi pod pritiskom je zbog daljnjeg rasta cijena nafte i sirovina te jučerašnjeg pada burzovnih indeksa na Wall Streetu. S&P 500 oslabio je četvrti dan zaredom i skliznuo na novu najnižu razinu od lipnja prošle godine, dok je Nasdaq indeks zaronio još dublje u područje ‘medvjeda’, više od 20 posto ispod svoje prethodne rekordne razine.

Ulagači su vrlo nesigurni dok prate vijesti o ratu u Ukrajini i najave novih sankcija Zapada protiv Rusije. Najviše ih zabrinjava rast cijena nafte.

Cijena barela 130 dolara

Predsjednik SAD-a Joe Biden objavio je jučer zabranu uvoza ruske nafte i ostalih energenata, dok je Britanija poručila da će postupno do kraja ove godine ukinuti uvoz ruskih energenata.

Cijena barela nafte na londonskom tržištu porasla je jutros 2,7 posto, na 131,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,2 posto, na 126,45 dolara.

Rast cijena energenata i ostalih sirovina potiče strahovanja od rasta inflacije, što bi moglo natjerati središnje banke na zaoštravanje monetarne politike, a to bi, pak, negativno utjecalo na rast svjetskog gospodarstva. Uz to, zbog visokih cijena nafte ljudi će više trošiti na gorivo, a manje na ostale proizvode, što će oslabiti potrošnju, najvećeg pokretača rasta gospodarstva.

Svjetska banka objavila je jutros da bi visoke cijene nafte mogle odrezati cijeli postotni bod rasta gospodarstava onih zemalja koje se veliki uvoznici nafte, kao što su Kina, Indonezija, Južna Afrika i Turska. „Tržišta su i dalje nesigurna jer se ne mogu procijeniti posljedice svih događaja koji se trenutno odvijaju i jer je situacija u svjetskom gospodarstvu kompleksna”, kaže Rodrigo Catril, strateg u National Australia Bank.

Dolar blago oslabio

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,07 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,12 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 115,45 na 115,80 jena. No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0920 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0865 dolara.

Tako se tečaj eura ponešto odmaknuo od najnižih razina u posljednja 22 mjeseca, na koje je skliznuo zbog nesigurnosti u Europi nakon invazije Rusije na Ukrajinu.

A cijena zlata, koja je zbog nesigurnosti na financijskim tržištima posljednjih dana rasla, jutros je pala s rekordne razine za 0,7 posto, na 2.038 dolara po unci.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.