Inlfacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u ožujku je u Hrvatskoj bila 4.9 posto, što je 0.1% više nego mjesec prije i najviše u eurozoni. Prosjek za 20 zemalja koje koriste euro je 2.4, što je ne toliko daleko od ciljanih 2%. I dok se građani nadaju kako je rast cijena definitivno na putu prema dolje, guverner HNB-a Boris Vujčić upozorava da je inflacija kod nas uglavnom pogonjena uslugama te da zbog toga možemo očekivati njezino jačanje u turističkoj sezoni.
Cijene u Hrvatskoj su kao u SAD-u, žali se grupa turistkinja dok kupuju suvenire na zagrebačkom Kaptolu: “Prilično slično kao u Americi. U restoranima je hrana prilično sličnih cijena. Na obali je možda još skuplje i sličnije SAD-u.”
Bile cijene kao u Americi ili ne, ali baš zbog turista odande i onih ostalih, najavljuje to guverner HNB-a, inflacija bi mogla ostati visoka.
“Dolazak sezone bi mogao taj momentum dalje potencirati. Vidjet ćemo što će se događati. Prošle godine, kao što znate, su značajno isto porasle cijene u tom dijelu usluga. Cijene rastu sve dok se ne susretnu s opadajućim dijelom krivulje potražnje, kad ljudi više nisu spremni platiti takve cijene”, kaže guverner.
A prosječni hrvatski umirovljenik već dugo nije spreman platiti takve cijene: “Da se tješim s tim da uvijek može biti gore? Nije baš nešto idealno, ali kad si star, onda su ti potrebe manje. Mladima treba više nego nama starima”, izjavio je umirovljenik Fedor.
Onima koji žive na moru još je teže.
“Dolje je sve skuplje. Glavice salate se sad prodaju na komad, 3 eura košta. Računajte da glavica negdje oko pola kile ima. Onda vam je jasno da je to na razini teleta”, razočaran je Nikica.
Trgovci ipak jedva čekaju turiste, više posla pa tako i više zarade: “Proizvod ima svoju cijenu, ljudi pričaju svašta. Ne znaju koliko košta repromaterijal i koliko košta rad. Nađite mi radnika ispod 6 eura da hoće raditi sat vremena. Nađite! Nema, nema, nemate radnika ispod 6 eura”, žestoko odgovara trgovac Zdenko.
Ni ministar financija ne skriva nezadovoljstvo stopama inflacije, ali je ipak optimističan te očekuje da će se inflacija u narednom razdoblju smanjiti te da će se brojke snižavati prema cilju od 2%.
S druge strane, iz Hrvatske gospodarske komore objašnjavaju da je za sve kriv brz gospodarski rast Hrvatske. Od kraja 2019. do 2023. hrvatska ekonomija rasla je za 16%.
“Ako nam je gospodarski rast među najbržima u Europskoj uniji, onda nas ne treba iznenaditi da je inflacija također viša u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU-a”, ističe Goran Šaravanja iz HGK.
Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava da je rast cijena u sezoni posljedica uspostavljanja cijena roba, rada i usluga na istu razinu kvalitete i produktivnosti sa susjednim zemljama europodručja te dodaje: “Hrana i energija. Energija može biti pod pritiskom vanjskih šokova, znači rasta cijena energenata. Vidimo ovih dana oscilacije s obzirom na ono što se događa na Bliskom istoku. Ali i hrana. Hrvatska jednostavno nema dovoljno hrane. Ova godina za poljoprivredu je katastrofalna.”
Srećom, ekonomski šokovi Hrvate više ne šokiraju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!