Ekonomski analitičar Damir Novotny komentirao je u Novom danu ekonomsku situaciju, moguće kretanje inflacije kao i Vladine intervencije.
Komentirajući zašto se pad cijena energenata, primjerice benzin i dizel su na razini iz 2021., ne prelijeva na cijene hrane i životnih troškova, Damir Novotny je rekao:
“Pad cijena energenata se dogodio proteklih mjeseci. Sad vidimo stabilizaciju. Neke špekulacije govore da bi cijena sirove nafte mogla rasti zbog smanjene proizvodnje iako manjka na tržištu nema.”
Od rasta inflacije još uvijek postoje snažni strahovi. “Kod inflacije u prvom naletu su realni troškovi. No, u sekundarnom naletu, drugoj rundi inflacije, ona se pretvara u očekivanja. Vlade su se počele miješati u posao narodnih banaka pa su se igrale financijskim instrumentima koje imaju na raspolaganju, u cilju zaustavljanja inflacije. Vlade to ne mogu napraviti, to mogu jedino središnje banke i one to sad rade. No, središnje banke balansiraju između naglog pada ekonomske aktivnosti i rasta kamatnih stopa. Vidimo blagi rast kamatnih stopa”, objasnio je Novotny.
Veći rast inflacije u Hrvatskoj nego drugim zemljama
Inflacija je u Hrvatska rasla više nego u drugim zemljama, a prema analizi HNB-a u Hrvatskoj su u odnosu na druge zemlje najviše rasli jedinični profiti. Na pitanje zašto su kompanije kod nas u rast cijena ugrađivale rast profita, ekonomist je istaknuo:
“Zato što je ponuda na domaćem tržištu bila niža. Ne bi mogli skuplje prodavati proizvode da nije bilo potražnje. To znači da su kućanstva bila opremljena novcem i da su mogli kupovati po visokim cijenama. Količina novca je bila toliko velika nakon pandemije, kupovali su velike količine roba kojih nije bilo na tržištu i tako su cijene mogle rasti.”
Na pitanje zašto su onda isti proizvodi u Sloveniji jeftiniji nego u Hrvatskoj, pojašnjava: “Hrvatsko tržište nije homogeno. Turistička Hrvatska veliku količinu roba može potrošiti po višim cijenama. Cijene u Osijeku i Dubrovniku su jako različite. Jadranska ili turistička Hrvatska konzumira velike količine roba. Visoke cijene ostaju, one se teško vraćaju na početnu poziciju. Kao i s hranom – sad se pitamo zašto se niži troškovi ne prelijevaju, ali za to treba vremena, možda i godinu dana.”
Prokomentirao je još jedan fenomen: Kruh nikad nije bio skuplji, a cijena pšenice nikad nije bila niža. “Tu je i Vlada odradila svoj dio posla upravljajući očekivanjima”, rekao je Novotny i dodao:
“Sad su očekivanja da će plaće rasti, svi traže povećanje. Kad plaće rastu, kućanstva ne štede, nego troše, možda i više nego što mogu. Zato sam protiv Vladinog uplitanja u kretanje cijena jer oni mogu i negativno utjecati na percepcije i ponašanje potrošača. Kad Vlada upravlja očekivanjima, da će gorivo biti jefitno, da će doći velik broj turista, tad cijene rastu. U Hrvatskoj trenutno imamo fenomen koji nikad prije nije bio izražen – nemamo odajaka, to znači da neće biti dovoljno svinja pred turističku sezonu, a to znači da ćemo uvoziti svinjetinu.”
“Vlada je veliki dobitnik inflacije“
Prokomentirao je i niz štrajkova u javnom sektoru. “Vlada je veliki dobitnik inflacije, proračun se dobro puni. Raspolažu novcem koji se prema njihovoj volji može rasporediti. Oni mogu reći da od dodatnog prihoda mogu dati liječnicima, pa sucima, ali horizontalnim mjerama podizati na višu razinu znači hraniti inflaciju. Ulazak u europodručje znači da se inflacija stabilizira monetarnim mjerama. Središnja banka (ECB) će podizati kamatne stope dok ne padnu inflatorna očekivanja. To nije realno”, istaknuo je.
Smatra da će cijene usporiti, ali više nikad se neće vratiti na staro:
“Cijene će usporiti. Hrvatska zasad nema stav oko ukrajinske pšenice. Cijene će se stabilizirati na višoj razini od 2020., ali će i plaće rasti prema toj višoj razini. Nikad plaće u povijesti inflacija nisu sustigle cijene. Snižavanje cijena će ići postupno.”
Napominje da će i plaće rasti: “Tržište rada je snažno, doći će do povećanja plaća. Cijene rada rastu zbog konkurentnosti. Cijene su nevjerojatno visoke i približavaju se cijenama rada u susjednim zemljama, to će se dogoditi. U Hrvatskoj imamo velik problem s produktivnošću.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
