S prvim danom iduće godine Hrvatska će se pridružiti 19-članoj obitelji europskih država koje koriste euro te će tako eurozona od 2023. imati 20 članica.
Cilj uvođenja zajedničke valute bio je produbiti povezanost među državama članicama i pospješiti iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala. U cjelini, euro pridonosi stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijama i novim radnim mjestima.
Za nadati se da će ti efekti biti zabilježeni i u hrvatskom slučaju. Iako je glavnina makroekonomskih i političkih priprema odrađena i Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu, a financijski sustav odradio je golemi posao prilagodbe na novu valutu, to ne znači da je cijeli proces dovršen.
VEZANE VIJESTI
Može se slobodno reći da je postupak i procedura uvođenja nove valute jedan od tehnički najkompleksnijih koraka u povijesti moderne hrvatske države. U postupku uvođenja eura primjenjuje se nekoliko načela, piše Poslovni dnevnik.
Prva je načelo zaštite potrošača, a važno je istaknuti da se preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti provodi bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije. Kao što je ranije najavljeno, tečaj konverzije iznosi 7,53450 kuna za jedan euro.
Građani se najviše pribojavaju da će dolazak eura rezultirati poskupljenjima, što bi dodatno narušilo životni standard u uvjetima inflacije kakva je nezabilježena u posljednjih desetak godina. No, zakon izričito zabranjuje neopravdano povećanje cijena. Poduzećima, ali i svima ostalima, zabranjeno je pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga.
Jedno od načela koje će se primjenjivati je i neprekidnost pravnih instrumenata. Kako je moguće vidjeti u informativnim materijalima, uvođenje eura nema učinak na promjene uvjeta pravnog instrumenta (primjerice ugovora) niti daje pravo na jednostranu izmjenu ili raskid takvog instrumenta. Jednostavnije rečeno, svi ugovori ostaju na snazi.
Jedno od načela je i učinkovitost i ekonomičnost. Time zakonodavac želi osigurati da se uvođenje eura te svi postupci i aktivnosti koji iz toga proizlaze provode na način da se svima osigura što jednostavnije postupanje uz što manje troškova. Na kraju, tu je i načelo transparentnosti i informiranosti što znači da informacije o uvođenju eura trebaju biti jasne, razumljive, dostupne, čitljive i vidljive.
Veliko pitanje koje se postavlja je i kako će sve te novčanice i kovanice na Novu godinu doći u novčanike naših građana. Banke se, u skladu sa Zakonom, na vrijeme moraju opskrbiti dovoljnom količinom eura, kako novčanica, tako i kovanica.
Mjesec dana prije uvođenja eura, dakle od 1. prosinca ove godine građani će moći u bankama, poslovnicama Fine i Hrvatske pošte nabaviti komplete kovanica eura. Za 100 kuna dobit će paketić od 13,27 eura (kovanica). Važno je naglasiti kako taj novac ne smiju koristiti prije 1. siječnja 2023. godine.
U prvim minutama 2023. novčanice nove valute moći će se dobiti na bankomatima koji će isplaćivati isključivo eure. Dva tjedna nakon uvođenja eura traje razdoblje dvojnog optjecaja. To znači da ćete, ako plaćate u gotovini, svugdje moći platiti u kunama, a eventualni ostatak dobit ćete u eurima. U ovome slučaju moći ćete dati najviše 50 kovanica kuna i odgovarajući broj novčanica kune.
Za građane najjednostavniji način kako promijeniti dosadašnju valutu u novu jest položiti kune na račun u banci i čekati Novu godinu kada će automatski postati euri. Tijekom cijele 2023. banke, Fina i Hrvatska pošta besplatno će (bez naknade) svim građanima po tečaju konverzije na šalterima zamijeniti 100 novčanica i 100 kovanica kuna po transakciji, piše Poslovni dnevnik.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!