Vlada i dalje razmišlja hoće li uvesti poseban porez na ekstraprofit banaka, a za jesen planira omogućiti građanima ulaganje u kratkoročni dug države kroz trezorske zapise.
“Iako monetarna politika nije u nadležnosti Ministarstva financija ni Vlade Republike Hrvatske, analiziramo situaciju te razmatramo niz mjera, uključujući i one iz područja porezne politike kako bi navedene negativne posljedice takvih odluka iz područja monetarne politike imale što manji utjecaj na standard hrvatskih građana”, kažu u Ministarstvu financija.
Mogućnost ulaganja u dug države trebao bi potaknuti banke da podignu kamate na štednju. Analitičari pozdravljaju novi potez vlade i potiču građane na ulaganje.
“Naši građani jedino vjeruju u nekretnine kao ulaganje što je potpuno pogrešno i to je izazvalo veliki rast cijena nekretnina. Međutim, s druge strane se zanemaruje tržište kapitala. Ako pogledamo tržište kapitala pa i domaće tržište koje nije ni posebno razvijeno ni aktivno vidimo da su cijene dionica rasle”, navodi ekonomski analitičar Damir Novotny.
Hrvatska udruga banaka o mogućem porezu na banke zasad šuti, ali naglašava važnu ulogu banaka u prvom ovogodišnjem izdanju narodnih obveznica.
“U ovom trenutku ne raspolažemo s detaljnijim informacijama u vezi razvoja sustava koji bi mogao omogućiti građanima ulaganje u kratkoročni državni dug te shodno tome nismo u mogućnosti komentirati navedenu inicijativu”, govore u HUB-u.
Privredna banka Zagreb već najavljuje da će podići kamatu na šetomjesečnu oručenu štednju na 1,5 posto. Vladina najava narodnih trezoraca, kao i očekivanje da bi kamata na njih mogla biti i značajno veća od tri posto, potaknula je očito neke banke na promjenu.
“Radi se o prilično sigurnom instrumentu za ulaganje. Tako da tu ne postoji prevelik rizik u odnosu na klasičnu bankovnu štednju i iz tog razloga je ljudima interesantno”, ističe novinar N1 Marko Repecki.
No Hrvati na štednji imaju čak više od 30 milijardi eura. Zašto? Pa zato što u banci nema rizika.
“Kod ovakvih ulaganja gotovo sigurno će u nekom trenutku vrijednost tog instrumenta ili nečeg što kupim biti možda malo manja od onog što sam kupio ili će biti kretanje nepravilno. To je ono čega se ljudi zapravi boje i od čega bježe i to je možda zapravo glavni razlog zašto se ne odučuju na investiranje u nekim širim razmjerima”, objasnio je Marko Bogdan, voditelj prodajnih kanala u Intercapitalu.
Također, prednosti ulaganja u fonodove, dionice i obveznice, uz veću razinu diverzifikacije su i veći prinosi od onih na štednji u banci.
“Banke praktički već cijelo desetljeće drže kamate blizu nule tako da je to postalo prilično iritantno i neisplativo za štediše, pogotovo ako uzmemo u obzir da posljednjih godinu dana imamo prilično visoku inflaciju pa praktički gube novac”, dodaje Repecki.
I dok se građani zbog potencijalnog rizika nerado odlučuju na ulaganje, banke nakon podizanja kamata na kredite, u ovoj godini ostvaruju rekordnu dobit i zadovoljno trljaju ruke.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!