Kina je jedina velika svjetska ekonomija koja još uvijek ima otvorenu liniju komunikacije sa sve izoliranijom Rusijom, ali Peking je pod sve većim pritiskom da to promijeni, piše Politico.
Samo nekoliko tjedana nakon što su dvije zemlje potpisale dogovor o otvorenoj suradnji, Kina više nema izbora: nakon što je predsjednik Vladimir Putin ničim izazvan napao Ukrajinu, oni moraju prilagoditi svoju poziciju po pitanju trgovinske i makroekonomske suradnje s Moskvom.
VEZANE VIJESTI
I dok Peking još uvijek želi računati na Rusiju kao dugoročnog strateškog partnera u borbi protiv američkog globalnog utjecaja, nema sumnje da osjeća zabrinutost zbog reakcije zapada ako se odluči poduzeti mjere koje bi se mogle tumačiti kao podrška Putinovoj agresiji, navode stručnjaci.
Kineske kompanije neće rado ulagati i trgovati sa zemljom koja je izolirana od velikog dijela svjetske ekonomije, navodi Politico.
U ponedjeljak je ruska valuta pala za čak 30 posto nakon što su koordinirane sankcije Zapada ograničile sposobnost Ruske centralne banke da oslobodi 630 milijardi dolara stranih rezervi, ali i izbacile ju iz mehanizma SWIFT, najveće svjetske mreže za plaćanja.
Kineski dužnosnici su se dosad manje fokusirali na pomaganje Rusiji, a više na općenito komentiranje o udaru koji će sankcije donijeti ruskoj i europskoj ekonomiji. Kineska centralna banka još nije dala nikakve naznake o statusu ruskih stranih rezervi i ugovorima o zamjeni valuta.
Prema najnovijim podacima Ruske banke, oko 13 posto ruskih stranih rezervi – oko 77 milijardi dolara – nalazi se u kineskoj imovini. Moskva bi mogla pokušati prodati tu imovinu da održi na životu svoju ekonomiju koja se našla pod opsadom.
„Kina će morati biti vrlo oprezna ako želi podržati rusku ekonomiju. Za Kinu je rizik ogroman,“ izjavio je May Zenglein, glavni ekonomist u Mericsu, berlinskom think-tanku fokusiranom na Kinu.
Čak i stručnjaci s vezama u kineskoj vladi pesimistično gledaju na budućnost ruske ekonomije nakon uvođenja posljednjeg paketa sankcija.
„U kontekstu financijskih sankcija i kontrole izvoza, ruski biznis će nastaviti propadati, a međunarodni ulagači će zasigurno smanjiti svoje poslovanje u Rusiji i potpuno napustiti rusko tržište,“ govori Han Yichen, ekspert za Euroaziju na Kineskom institutu za suvremene međunarodne odnose.
Kako financirati rat
Uskoro će Peking morati početi razmišljati o zahtjevima Ruske centralne banke, koja se sada suočava s lošijom likvidnošću nego u bilo koje vrijeme od kraja Hladnog rata. Ključno pitanje za kineske vođe jest: Žele li oni da ih se vidi da financiraju Putinovo ratovanje?
„Kada Rusija gleda prema van, u zemlje koje još nisu zamrznule njene rezerve, neće gledati u Europu, neće gledati u SAD, gledat će u Kinu. Ali da bi do tih rezervi došli, u Kini je potrebno donijeti neke političke odluke koje bi im pomogle,“ govori Jonathan Hackenbroich, specijalist za politiku sankcija u Europskom vijeću za vanjske poslove.
„Ako netko poteze Kine protumači kao potkopavanje sankcija Zapada, oni moraju znati da će se suočiti s jačim kritikama iz ujedinjene Europe, SAD-a i Japana, što bi ih moglo dovesti u vrlo neugodnu poziciju,“ dodao je Zenglein.
Centralne banke Rusije i Kine uspostavile su kanale za konverziju valuta nakon što je Zapad Rusiji uveo sankcije zbog anektiranja Krima 2014., u vrijeme kada je Kina također željela proširiti globalno korištenje svoje valute da bi se suprotstavila snazi američkog dolara.
Godinu dana kasnije, Kina je pokrenula takozvani CIPS, mnogo manju alternativu belgijskom SWIFT-u. CIPS u svijetu koristi 1.280 financijskih institucija, u usporedbi s 11 tisuća korisnika sustava SWIFT.
Problem je u tome što niti Kina niti Rusija međusobne valute ne vide kao pretjerano korisne. Početkom veljače te su zemlje sklopile sporazum o prirodnom plinu u eurima, a ne u svojim valutama.
Ruska rublja se sada nalazi na rubu ponora, a kineski juan je daleko od jake međunarodne valute. Više od 40 posto globalnih plaćanja odvija se u američkim dolarima, u usporedbi s 2 posto u juanima.
„Trenutno u Rusiji ljudi čekaju u redovima da podignu svoj novac u rubljama, dolarima i eurima, ne u juanima,“ kaže Iikka Korhonen, šefica Instituta za ekonomije u razvoju Finske banke. „To što ruska Centralna banka ima relativno velike rezerve u juanima neće biti pretjerano korisno.“
Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare