U prvih osam mjeseci ove godine u HZZ-u su zaprimili 132.816 zahtjeva za mišljenje o tome ispunjava li poslodavac, koji je podnio zahtjev za dozvolu za boravak i rad, uvjete propisane Zakonom o strancima. Od toga je za samo 15.614 zahtjeva izdano negativno mišljenje. Upravo se pripremaju nove izmjene Zakona o strancima, a državni tajnik MUP-a je poručio da će, među ostalim, dodatno urediti pitanje provedbe testa tržišta rada te uvjeta za pozitivno mišljenje HZZ-a za poslodavce jer su tu uočeni „izazovi“. Dvije sindikalne središnjice predlažu uvođenje novih uvjeta kao i pojačan inspekcijski nadzor tvrtki koje zapošljavaju strane radnike
Hrvatska, očekivano, bilježi rekordan broj izdanih radnih dozvola za strance. Do sredine rujna ove godine bilo ih je čak 129 tisuća, dakle više nego u cijeloj 2022. godini, a i dalje je na prvom mjestu sektor graditeljstva (49 tisuća dozvola), dok su turizam i ugostiteljstvo na drugom mjestu (40 tisuća), pa daleko ispod njih industrija (17 tisuća). Broj stranih radnika se tako približava 10 posto ukupno zaposlenih, pa i ne čudi kad u državnim institucijama kažu da Hrvatska ima jedan od liberalnijih sustava uvoza radnika u EU.
Zanimalo nas je koliko uopće ima „odbijenica“, odnosno koliko zahtjeva za izdavanjem radne dozvole ne dobije zeleno svjetlo Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jer poslodavci nisu ispunili osnovne zakonske preduvjete, što znači da im je Zavod izdao negativno mišljenje. Kako su nam odgovorili, u prvih osam mjeseci ove godine su zaprimili 132.816 zahtjeva za izdavanje mišljenja o tome ispunjava li poslodavac, koji je podnio zahtjev za dozvolu za boravak i rad, uvjete propisane Zakonom o strancima. Od toga je za 112.291 zahtjeva doneseno pozitivno, a za 15.614 zahtjeva negativno mišljenje.
Drugim riječima, za oko 16 tisuća zahtjeva MUP nije izdao dozvole za boravak i rad jer poslodavci nisu ispunjavali ni elementarne zakonske preduvjete.
Krše zakone, agencije organiziraju “tranzit” do drugih zemalja
Iako bi to trebalo značiti da su oni koji su dobili 129 tisuća dozvola za strane radnike (u što su uključeni i sezonci) profiltrirani, statistika Državnog inspektorata pokazuje da dio njih pri zapošljavanju krši zakone o radu i o strancima. S druge strane, značajan je problem da dio radnika koje iz trećih zemalja uvoze brojne agencije zapravo i ne stižu kako bi radili u Hrvatskoj već im je to unaprijed dogovorena ruta za legalni ulazak u schengenski prostor i nastavak puta u neku drugu EU zemlju. Koliko je takvih, to iz MUP-a ne objavljuju. Državni tajnik Žarko Katić je pak na nedavnom skupu u HGK rekao da s liste top 10 zemalja iz kojih dolaze strani radnici (po redu: BiH, Srbija, Nepal, Sjeverna Makedonija, Indija, Kosovo, Filipini, Bangladeš, Turska i Albanija) najveći broj ilegalaca je iz Bangladeša.
Prema podacima koje je nedavno objavio državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš, 360 državljana trećih zemalja ove je godine zatečeno da radi protivno odredbama Zakona o strancima, a najveći broj državljana trećih zemalja zatečenih u neprijavljenom radu bili su državljani BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Nepala i Filipina, i to u djelatnostima građevinarstva, ugostiteljstva i ostalim uslužnim djelatnostima. Po osnovu neprijavljenog rada, poslodavcima je tijekom 2023. godine naloženo da u Državni proračun uplate ukupno 753.930 eura.
Od HZZ-a smo pokušali dobiti konkretne statističke podatke o izdanim negativnim mišljenjima za uvoz radne snage, ali bezuspješno. Ono što smo saznali je da je najčešći razlog za negativno mišljenje to da poslodavac zapravo ne obavlja gospodarsku aktivnost u djelatnosti u kojoj podnosi zahtjev, a potom da ne ispunjava uvjet da je u zadnjih šest mjeseci imao zaposlenog najmanje jednog domaćeg radnika (odnosno državljana članice Europskog gospodarskog područja ili Švicarske).
Sindikalni prijedlog: “Uvoznike” radnika pojačano inspekcijski nadzirati
Među ostalim razlozima je, primjerice, neplaćenje javnih davanja i postojanje pravomoćne presude za kazneno djelo iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja. Jedan od zakonskih uvjeta za pozitivno mišljenje kaže i da broj zaposlenih domaćih radnika (odnosno državljana članica EGP i Švicarske) kod poslodavca ne smije biti manji od 1/4 ukupno zaposlenih, ukoliko je poslodavac podnio zahtjev za zapošljavanje stranaca nakon provedenog testa tržišta rada.
Sindikati predlažu, kako saznajemo, da se uvjeti pooštre u predstojećim izmjenama Zakona o strancima, pa da se, primjerice, broj zaposlenih radnika na neodređeno i puno radno vrijeme državljana Hrvatske/EGP/Švicarske kod izdavanja pozitivnog mišljenja povisi na tri, po uzoru na slovenski zakon. Za poslodavca s tri zaposelna može se, kažu, „legitimno pretpostaviti da ima uhodanu i stvarnu djelatnost te da zapošljava i isplaćuje plaće“. Smatraju pak da agencije za privremeno zapošljavanje i agregatori nemaju što raditi u zakonu kao ‘uvoznici’ radnika, kao i da poslodavci koji krše propise zaštite na radu i time ugrožavaju živote i zdravlje radnika ne bi trebali dobivati dozvole za rad i boravak stranaca. Predlažu da se za izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a kao dodatni uvjet uvrsti to da poslodavac nema pokrenute ovrhe za neisplaćena potraživanja radnika, kao i da se provode pojačani inspekcijski nadzori poslodavaca koji zapošljavaju strane radnike.
Nakon testa tržišta rada zaposleno samo 448 domaćih radnika!
Poznato je da postoji poduža lista deficitarnih zanimanja za koje se prije uvoza radnika ne mora provoditi test domaćeg tržišta rada (nužno je samo ishoditi pozitivno mišljenje HZZ-a), a za ostala zanimanja taj test služi kako bi se provjerilo stanje u evidenciji nezaposlenih. Ako se nađe potencijalni kandidat, HZZ provodi posredovanje u zapošljavanju.
Rezultati testova? Skromni, najblaže rečeno. U ovoj godini je 2594 poslodavaca podnijelo 5608 zahtjeva za test tržišta rada za 43.639 radnika, odgovorili su nam iz HZZ-a, a najčešće zanimanje za koja je proveden test tržišta rada bilo je dostavljač (više od 10 tisuća) koji preko posrednika rade za digitalne platforme. Slijede prodavači, a onda poljoprivredni radnici, vozači, skladišni radnici. No, nije mnogo nezaposlenih iz evidencije upućeno poslodavcima koji su tražili test tržišta rada: svega njih 15.809 je udovoljavalo uvjetima navedenim u testu tržišta rada, odgovorili su nam iz HZZ-a, dodavši da je zaposleno 448 (!) kandidata kod poslodavca kojemu su bili upućeni. “Nerijetko će poslodavac izjaviti da upućeni kandidati nisu dovoljno motivirani, dok od samih kandidata dobijemo informaciju da im se poslodavac nije javio, postavio je drugačije uvjete i slično”, objašnjavaju.
“Namjerno oglašavaju male plaće ili ne oglašavaju smještaj”
Iz MUP-a zasad tek okvirno najavljuju da će novi prijedlog izmjena Zakona o strancima, među ostalim, dodatno urediti pitanje provedbe testa tržišta rada te uvjeta za dobivanje pozitivnog mišljenje HZZ-a. Naime, u tom su području na terenu uočeni „izazovi“, kako je to nedavno na skupu u HGK rekao državni tajnik u MUP-u Žarko Katić. Nacrt izmjena Zakona o strancima, kako saznajemo, uvodi i jednu posebnu novost – tzv. listu priznatih poslodavaca, a to bi bili oni koji kontinuirano zapošljavaju državljane trećih zemalja i „prolaze“ pozitivno mišljenje HZZ-a. Bit će zanimljivo vidjeti kako su to pisci zakona točno osmislili.
Sindikati su oko toga kritični. Napominju i da je provođenje testa tržišta rada postalo izuzetak umjesto pravilo te lošim smatraju da se najveći broj testova provodi za zanimanja poput dostavljača ili vozača za digitalne radne platforme „gdje se uopće ne radi o društvenoj potrebi za radnom snagom, nego o čistom korištenju sustava od strane agregatora i digitalnih radnih platformi“, kako stoji u očitovanju Nezavisnih hrvatskih sindikata i SSSH koji smo imali prilike vidjeti. Štoviše, kažu, prema informacijama s terena, događa se i to da „poslodavci namjerno oglašavaju male plaće ili ne oglašavaju smještaj, kako se domaći radnici ne bi prijavljivali i kako bi lakše ‘prošli’ test tržišta rada u odnosu na strance koje su već odlučili zaposliti“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!