Potez HPB-a, uz najavu novog izdanja državnih vrijednosnica, mogao bi natjerati i druge banke da svojim klijentima ponude izdašnije kamate. No, one su, čini se, prilično suzdržane kada je u pitanju izjašnjavanje o toj temi.
Europske, pa onda i hrvatske štediše već cijelo desetljeće muči problem ekstremno niskih kamatnih stopa na štednju u bankama, zbog kojih njihov novac, ako uzmemo u obzir inflaciju, zapravo gubi na vrijednosti. Sve veći broj europskih država pokušava potaknuti banke na podizanje kamata na štednju izdavanjem državnih vrijednosnih papira – uglavnom obveznica.
Obveznice koje države nude građanima nose veće kamate u odnosu na bankovni štednju, pa se time vrši pritisak na banke da i one podignu kamate, kako štediše ne bi svoje uloge preusmjerile u državni dug.
Obveznice iz ožujka nisu izazvale snažniju reakciju banaka
Da podsjetimo, Ministarstvo financija u ožujku ove godine izdalo je obveznice s kamatom od 3,65 posto te su građani u taj vrijednosni papir uložili ukupno 1,3 milijarde eura. No, taj potez nije izazvao značajniju reakciju banaka.
Nedavno se pojavila informacija da Vlada ponovno sprema sličnu ponudu, a ovih dana održan je i sastanak s bankarima na kojem se razgovaralo o kamatama. Tamara Perko, predsjednica Hrvatske udruge banaka, nakon sastanka izjavila je da je izdavanje novog državnog vrijednosnog papira “svakako poticaj bankama da krenu s podizanjem kamatnih stopa na štedne depozite i to je jedna od akcija koja se očekuje u skorijem roku.”
Kamate, očekivano, prvo podigla državna HPB
S podizanjem kamata na štednju prva je – očekivano – krenula Hrvatska poštanska banka. Objavili su da “slijedom konstruktivnih razgovora s Ministarstvom financija i Vladom RH” uvode novi štedni proizvod koji će za sva oročenja od minimalno 250 eura, na rok od 12 mjeseci nositi kamatu od 3 posto. Ne čudi da se HPB prva odlučila na ovakav potez, s obzirom na to da se radi o banci gdje država dominira u vlasničkoj strukturi.
Potez HPB-a, uz najavu novog izdanja državnih vrijednosnica, mogao bi natjerati i druge banke da svojim klijentima ponude izdašnije kamate. No, one su, čini se, prilično suzdržane kada je u pitanju izjašnjavanje o toj temi.
Zamolili smo sve banke koje posluju u Hrvatskoj da nam pošalju svoje trenutne kamate na štednju do 12 mjeseci i odgovore planiraju li u doglednom vremenu njihovo povećanje. Do zaključenja teksta odgovor smo dobili iz samo šest banaka.
Poduzeća već sada imaju značajno više kamate na oročenja, u odnosu na građane
Što se tiče povećanja kamata, banke uglavnom daju uopćene odgovore, da “prate stanje na tržištu”, a što se tiče aktualnih kamatnih stopa one su i dalje vrlo niske. Primjetno je da su kamate niže kod većih banaka, a ukupno gledano kreću se od zanemarivih 0,02 posto pa do oko 1,5 posto.
U toj igri oko kamata bankama je na ruku do sada išlo to što su hrvatski štediše prilično konzervativni, pa je držanje novca u bankama primarni način štednje. Prema podacima HNB-a za srpanj ove godine, građani su u bankama imali 28,3 milijarde depozita dok su oročeni depoziti iznosili dodatnih 8,7 milijardi eura. znači da građani ukupno u bankama drže oko 37 milijardi eura.
Zanimljivo je da su banke poduzećima već ranije počele podizati kamate na oročenja pa je tako prosječna kamata za njih u srpnju iznosila 2,73 posto, dok je za stanovništvo prosječna kamata bila 1,18 posto. Oba podatka odnose se na nove, prvi put ugovorene depozite.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
#related-news_0
