Europska komisija je u srijedu odobrila Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom, strateški dokument za programiranje ulaganja iz fondova kohezijske politike koji otvara put za povlačenje ukupno  9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027.

“Od pristupanja Hrvatske EU-u ulaganja u njezin uravnotežen razvoj u okviru kohezijske politike iznosila su 4 posto hrvatskog BDP-a. Ta su ulaganja povećala njezinu konkurentnost, pomogla u otvaranju novih radnih mjesta i promicanju zelenijeg i digitalnijeg gospodarstva”, izjavila je povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira. Dodala je da će novi sporazum o partnerstvu za razdoblje 2021. – 2027. osigurati Hrvatskoj  dodatna sredstva kako bi nastavila svoj put prema gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji i razvoju.

Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom obuhvaća sredstva kohezijske politike (EFRR, ESF +, Kohezijski fond i FPT) i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA).

Sporazum o partnerstvu utire put provedbi tih ulaganja na terenu. Njime su obuhvaćena četiri nacionalna programa: Program za konkurentnost i koheziju (EFRR i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (EFRR i FPT), Program za učinkovite ljudske resurse (ESF +) i program za EFPRA, koje tek treba donijeti.

Kohezijska sredstva su namijenjena za smanjenje  regionalnih gospodarskih razlika, poboljšanje vještina, osposobljavanje i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.

“Ovaj Sporazum o partnerstvu ključan je korak Hrvatske prema ostvarenju nacionalnih socijalnih ciljeva za 2030., utvrđenih u skladu s akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Ističem stratešku usmjerenost ulaganja iz ESF-a +, koja potiču kvalitetno zapošljavanje, radnicima omogućuju da steknu vještine koje su im potrebne za snalaženje na današnjem i budućem tržištu rada i osiguravaju znatna financijska sredstva za ulaganja u socijalne usluge koje su ključne za socijalnu uključenost, među ostalim pomoć osobama s invaliditetom, zdravstvenu skrb i dugotrajnu skrb”, izjavio je povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit.

Potpora ozelenjavanju gospodarstva

Hrvatska će za klimatske ciljeve izdvojiti gotovo 31 posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 39 posto sredstava iz Kohezijskog fonda. Riječ je o 2,56 milijardi eura s kojima će se poboljšati energetska učinkovitost, povećati udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije do 60 posto u 2030., jačati kružno gospodarstvo, otpornost na klimatske promjene i čuvati biološka raznolikost.  U ostvarivanje potonjeg cilja uložit će se više od 650 milijuna eura.

Nadalje, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. To će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom gospodarstva u najpogođenijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.

Sredstvima u iznosu od 1,7 milijardi eura iz EFRR-a namijenjenima povećanju konkurentnosti i internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća i poboljšanju vještina zaposlenika poduprijet će se inovativna i pametna gospodarska preobrazba Hrvatske.

Smanjivanje regionalnih razlika

Ulaganja će se provesti na cijelom području Hrvatske, uključujući njezina najsiromašnija područja. Gotovo 500 milijuna eura namijenjenih olakšavanju industrijske tranzicije u hrvatskim regijama pridonijet će poboljšanju njihove međunarodne konkurentnosti. Osim toga, 12 posto sredstava iz EFRR-a bit će namijenjeno urbanom razvoju, a oko 3 posto razvoju pametnih i održivih otoka. Veća potpora predviđena je i za planinska područja.

Ta bi ulaganja trebala pomoći svim dijelovima Hrvatske da dostignu gospodarski i socijalno razvijeniji glavni grad Zagreb i najrazvijenije regije EU-a.

Ulaganja u prometnu infrastrukturu

Gotovo milijarda eura namijenit će se za poboljšanje regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti u svim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže povezane s transeuropskom mrežom TEN-T, i omogućiti itekako potrebna poboljšanja nacionalne željezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u priobalju Hrvatske.

Socijalna uključenost, zapošljavanje, obrazovanje, osposobljavanje

Gotovo 2,5 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF +) i EFRR-a iskoristit će se za poticanje kvalitetnog zapošljavanja i za vještine, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge. Dobro osmišljena aktivna potpora zapošljavanju, posebno za žene, mlade i ranjive skupine, bit će popraćena poboljšanjem kapaciteta institucija na tržištu rada, kao što su javne službe za zapošljavanje, primjerice digitalizacijom.

Ulaganja na svim razinama obrazovanja omogućit će konkretna poboljšanja u obrazovnom sustavu, od rane skrbi za djecu do obrazovanja odraslih. Tim će se ulaganjima ojačati i usavršavanje i prekvalifikacija radi bolje usklađenosti s novim potrebama na tržištu rada i razvoja temelja za individualne račune za učenje.

Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti posebno su izložene starije osobe, žene i osobe s invaliditetom. Zbog toga će se na temelju strateškog mapiranja potreba osigurati znatna sredstva iz ESF-a + za ulaganje u sustav socijalne skrbi i prijelaz s institucijskih socijalnih usluga na socijalne usluge koje se pružaju u zajednici, posebno kad je riječ o pomoći osobama s invaliditetom, dugotrajnoj skrbi i pomoći za najpotrebitije. Sporazumom o partnerstvu osigurat će se potpora i za osposobljavanje medicinskog osoblja i jačanje sustava hitne medicinske pomoći i usluga telemedicine.

Održivo ribarstvo

Iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će se 244 milijuna eura u održivo ribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava u Jadranskom moru. Nadalje, iz tog će se fonda podupirati razvoj održivih i niskougljičnih sektora akvakulture i prerade, gospodarska i društvena vitalnost ribarskih zajednica te provedba međunarodnog upravljanja oceanima.

Sve podržane mjere pomoći će Hrvatskoj da doprinese ciljevima zajedničke ribarstvene politike, kao i ključnim prioritetima politike EU-a navedenima u europskom zelenom planu, strategiji „od polja do stola” i strategiji za bioraznolikost, navodi Komisija.

“Europsko plavo gospodarstvo stvara konkretne mogućnosti za obalne zajednice. Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu podupire inovativne projekte koji doprinose održivosti iskorištavanja morskih resursa, dekarbonizaciji našeg gospodarstva i zaštiti biološke raznolikosti. Ovim Sporazumom o partnerstvu potiče se zelena i digitalna tranzicija Hrvatske i pomaže u izgradnji niskougljičnih, održivih, inovativnih i otpornih sektora ribarstva i akvakulture u Jadranskome moru”, izjavio je povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.

U okviru kohezijske politike i u suradnji s Komisijom svaka država članica priprema sporazum o partnerstvu, strateški dokument za programiranje ulaganja iz fondova kohezijske politike i fonda EFPRA tijekom višegodišnjeg financijskog okvira.

U tom sporazumu, usmjerenom na prioritete EU-a, utvrđuju se strategija i prioriteti ulaganja koje je odredila država članica i navodi popis nacionalnih i regionalnih programa za provedbu na terenu, uključujući indikativnu godišnju dodjelu financijskih sredstava za svaki program.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.