Glavna direktorica HUP-a Irena Weber gostovala je u Pregledu dana kod Igora Bobića. Komentirala je novi set poreznih izmjena koji na snagu stupaju 1. siječnja.
“Mi smo načelno protiv bilo kakvog poreznog opterećivanja, a za što veće tržišno natjecanje. Ovdje je bila riječ o postizanju porezne pravednosti. Zalagali smo da se prihod od iznajmljivanja tretira kao i drugi dohoci. Ovakav stihijski trend rentijerstva sigurno utječe na sklonost mladih ljudi ka obrazovanju, a vidjeli smo kako utječe i na preopterećenost komunalne infrastrukture kao i na eksploziju cijena”, započinje Irena Weber, a kao ključni argument ističe nevoljkost ljudi koji žive od iznajmljivanja da se uključe na tržište rada.
Činjenica je da je rentijerstvo podoporezivano i to značajno. Zamislimo da metaluršku ili neku drugu industriju ne oporezujemo; vidjeli biste miljarde eura da se slijevaju u tu industriju”, ističe i dodaje da politika nikad ne bi trebala odlučivati gdje će određeni investitor investirati.
Na Danu poduzetnika poslala je apel gradovima i općinama da spuste stope poreza na dohodak kako bi bili atraktivni investitorima.
“Naši ljudi su jako maštoviti i uvijek se svi iznenadimo kako se određena pravila i zakonodavna regulativa na terenu prikazuje. Trebamo vidjeti efekt novih poreznih pravila, kako će se oni u stvarnosti implementirati”, komentira Weber, ali ističe da vjeruje da će Vlada i Ministarstvo financija promptno reagirati na nepravilnosti.
“Vidimo cijeli niz gradova koji su značajno umanjili prirez i u njima se događa značajan rast investicija”, tvrdi ona.
Nekonkurentnost EU-a
HUP smatra preoptimističnim proračun koji je narastao na 37 miljardi eura.
“Prvo, naš oprez dolazi iz činjenice kroz Business Europe kroz kojeg vidimo što se događa u najsnažnijim gospodarstvima, našim najsnažnijim trgovinskim partnerima. EU ubrzano gubi na konkurenciji i na globalnom se tržištu multinacionalne kompanije više ne uspijevaju izboriti s kompanijama koje dolaze iz SAD-a i Azije. Izvješće Maria Dragija vrlo je plastično prikazalo da se Europa suočava s problemom nekonkurentnosti jer imamo i nedostatak radne snage i problem opskrbe i cijene energenata. Problem je velik, a Europa upravo sada kreće u rješavanje tog problema”, rekla je predsjednica HUP-a.
Njemačka je ušla u ozbiljnu fazu recesije; zatvaraju se tvornice, trpi automobilska industrija, a to se, kako kaže Weber, odražava i na naš sektor metalske inudstrije, drvne i sve one koji su čvrsto povezani kao dobavljači. Osjeća se pad narudžbi”, govori ona i govori da nije nerealno očekivati vrlo velike izazove u 2025. upravo s osnove pada gospodarstava naših najveći partnera; Njemačke i Italije”, upozorava ekonomistica.
Smatra da bi trebalo konzervativnije raditi proračun: “Umjesto da se fokusiramo na prihodovnu stranu bilo bi mudro okrenuti se strani rashoda; smanjiti troškove i povećati efikasnost i kvalitetu usluge, posebice u zdravstvu tako da mi poslodavci dobijemo prostor za smanjenje doprinosa koji je sada na 16,5 posto”, smatra.
Olakšice za mlade
HUP je apelirao da se ne ukida olakšica za mlade. Vlada ih je redefinirala i umjesto pet godina za mlađe od 30 nude godinu dana za bilo koga, ali uvjet je da se prvi put zaposlio na neodređeno.
“Mi i dalje ustrajemo na zahtjevu da se zadrži olakšica za zapošljavanje mladih. Sve zemlje koje povlače našu kvalificiranu obrazovanu radnu snagu koriste upravo olakšice za zdravstveno i za porez na dohodak, a čak subvencioniraju i dio plaće onima koji pređu na njihovo tržište rada. Nema smisla da tu mjeru koju omogućava poslodavcima konkuretnost – ukinemo”, smatra ona.
Ističe da zajedno s Vladom radi na planu povratka, no da se ukidanjem olakšica gura mlade na druga tržišta rada.
Pregovori su Vlade i javnih i državnih službi oko rasta plaća. Našli su se na 2+2, a zatim 4+4.
“Privatni sektor godinama sukcesivno diže plaće, a činjenice ja da javni sektor zaostaje. HUP kao socijalni partner Vlade je podržavao korekciju plaća u javnom sektoru kako bi se zaustavila ta negativna selekcija jer s naše strane nismo imali kvalitetnog sugovornika. U ministarstvima nema ljudi koji bi bili dovoljno kompetentni odgovoriti na naše zahtjeve. Fondovi su vrlo kompleksne teme” upozorava i podvlači da problem nije visina, nego masa plaća.
“Problem je cijela glomaznost javnog sektora koji dostiže 30 posto ukupno zaposlenih, pogotovo za malu ekonomiju poput hrvatske”, zaključuje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!