O uzrocima inflacije u Newsroomu je govorio ekonomski i politički analitičar te urednik portala Ideje.hr Željko Ivanković.
Na početku je komentirao prezentaciju guvernera HNB-a Borisa Vujčića u New Yorku, a najvažniji dio prezentacije nalazi se na 15. stranici, grafikon koji prikazuje strukturu inflacija po državama. Zadnji stupac prikazuje Hrvatsku – točnije, troškove rada, profita i poreza koji su označeni različitim bojama. Udio profita u ukupnom rastu inflacije u Hrvatskoj je ogroman, 60 posto.
“Među sto grafova bacili su oko baš na taj koji pokazuje Hrvatsku i uočili taj izuzetan podatak. Vujčić je rekao svašta – da je to svuda isto, a nije; da je to bilo za prošlu godinu kad su marže dizale inflaciju, a da neće biti za ovu i plaće je naznačio kao glavni poticaj za inflaciju. Ovi što traže veću plaću, poticat će inflaciju, ukratko to to znači”, rekao je Željko Ivanković i dodao:
“Uvijek ima političkih poruka u podtekstu. Ovo nije uvezena inflacija.”
Na pitanje što se krije iza tih brojki, Ivanković je istaknuo:
“Boris Vujčić je malo čudan čovjek. On u Hrvatskoj veli da je uvođenje eura utjecalo na cijenu kave, neznatno, to pratimo, a onda ode u New York i kaže – pogledajte kakva je struktura inflacije. Ili govori o stabilnoj monetarnoj politici, a onda u Mađarskoj govori da monetarna politika utječe na nejednakost. Nešto govori za domaću, nešto za inozemnu publiku. Sad je rekao da će borba s inflacijom trajati neko vrijeme. Prvo, o uzrocima spekuliramo. Neće biti lako izaći s tim na kraj, to je Vujčić zapravo poručio.”
Ivanković napominje da je uvođenje eura bio politički projekt te da ne znamo je li utjecao na inflaciju. “Vujčić nikad neće reći ‘mi ne znamo koliko je euro utjecao na inflaciju’, a ne znamo. Tvrtke su znale da će se uvoditi euro, marže su počeli dizati tri mjeseca prije dvojnih cijena. To je proces koji je neraspetljiv, nemojmo ga ni raspetljavati, euro je uveden, navikavamo se na njega, suočimo se s inflacijom i vodimo računa o tome da je inflacija bitka u kojoj netko pokušava pobijediti, a netko pokušava ne izgubiti. Sad zastrašujuće gube siromašniji potrošači.”
Ističe da je inflacija neke pogodila i 40 posto te da je hrana posebno velik problem. Dodaje i da se hrvatska inflacija računa na temelju baze iz 2019. godine što je nepouzdano, ističe, jer se košarica potrošnje drastično promijenila.
Na pitanje je li država izgubila bitku za zaštitu potrošača od spekulativnih postupaka uvođenja eura, Ivanković kaže:
“Firme idu za profitom. One su bile u neizvjesnosti dvije godine. Ako prolazi dizanje cijena, ako se kupuje, to je i stvaranje rezervi. Teza da profiti dižu inflaciju nije hrvatska, nego se pojavila u SAD-u prije godinu i pol dana, takve su bile okolnosti. Inflacije su razne. Ova sadašnja inflacija druga je vrsta životinje od inflacije iz Jugoslavije osamdesetih ili inflacija u Turskoj. Za onu inflaciju postojalo je rečenica – inflacija je monetarni fenomen, mi znamo rješenje za nju. Rješenje je bilo ako je četiri posto, dignite kamate na 20 posto. Siromaštvo je najbolja brana od inflacije. Nema novca, siromašni smo, nema inflacije. Nadam se da će se u Istočnoj Europi proučavati što je u strukturi ekonomija utjecalo da ih je najviše pogodila inflacija. Jedna od spekulecija, možda nije istina, da smo mi zemlja u kojoj vladaju oligopoli.”
Ponovio je da su najsiromašniji podnijeli najveći teret inflacije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare