Ne tako davno vijesti i informacije o trezorskim zapisima bile su više-manje rezervirane za financijaše. I izdanja državnih obveznica medijski su, barem u kontekstu šire javnosti, bila zanimljiva mahom tek kao ilustracija razmjera državnih zaduženja.
No, stvari su se promijenile otkako je Vlada prošle godine odlučila i građanima omogućiti sudjelovanje u svojim operacijama financiranja, najprije izdanjem tzv. narodne obveznice početkom lanjskog ožujka, a potom u studenome i prvom ponudom “narodnih” trezorskih zapisa (TZ). Ovaj tjedan krenula je i nova runda ponude TZ-a, a do kraja ožujka očekuje se i nova narodna obveznica.
Priliku da ulaganjem u te instrumente državnog duga ostvare bolju kamatu od onih na bankovna oročenja lani su iskoristili deseci tisuća građana. Oko 44,7 tisuća uložilo ih je u obveznicu, a 36,6 tisuća u TZ. Za oko 27 tisuća osoba to je bilo i prvo ulaganje na tržištu vrijednosnih papira, tj. prethodno nisu imale račun u Središnjem klirinško-depozitarnom društvu.
3,75 posto godišnja je kamatna stopa na trezorce ročnosti tri mjeseca
U tim debitantskim izdanjima namijenjenim “retailu” Ministarstvo financija prihvatilo je ukupnu iskazanu potražnju – 1,35 milijuna eura za obveznice i 1 mlrd. za trezorce. Za ulaganje su se uglavnom odlučivali “tipični štediše”, u velikoj mjeri stariji od 50 godina. Tako su postavljene i računice: godišnja kamata na lanjsku dvogodišnju obveznicu bila je 3,65 posto, a u to vrijeme prosječna kamata na oročenja još uvijek je bila neznatno iznad “nule”, piše Poslovni.hr.
Iako su se do izdanja narodnog TZ-a i banke ipak odmakle od nultih kamata – prosječne na nova kratkoročna oročenja dosegnule su u studenome 2,4 posto – trezorac je opet nudio više – 3,75 posto. Usto, dohoci od kamata na državni dug ne podliježu oporezivanju, za razliku od onih na depozite, na koje se od ove godine obračunava porez po stopi od 12 posto (donedavno 10 posto).
Na novo izdanje TZ-a godišnja je kamatna stopa utvrđena na 3,75 posto za onaj ročnosti tri mjeseca, a jednogodišnji se upisuje uz nešto nižih 3,65 posto. Tržišni prinosi za jednogodišnja dospijeća trenutno su viši od toga za 0,2-0,3 postotna boda.
Tržišta i dalje karakteriziraju viši prinosi na kraće rokove
Inače, tržišta i dalje karakteriziraju viši prinosi na kraće rokove. Tako se npr. na obveznice dospijeća dvije godine, na koliko su bile izdane prve narodne obveznice, i to uz 3,65 posto godišnje kamate, prinosi trenutno kreću nešto ispod 3,2 posto. To je oko 0,4 posto niže nego u vrijeme lanjskog izdanja prije nepunih godinu dana. Za dug ročnosti tri godine, pak tržišni prinosi trenutno su nešto ispod 3,1 posto. Kad je riječ o novoj narodnoj obveznici, još se ne zna ni ciljani iznos ni rok izdanja na koji će ići Ministarstvo financija.
Popularna roba za građane
U svakom slučaju, i u nizu drugih europskih zemalja državne obveznice za građane lani su postale jako popularna roba jer su rastući prinosi potaknuti povećanjima referentnih kamata potencirali privlačnost ulaganja u državni dug u odnosu na bankovna oročenja. Na veće okretanje građanima vlade je potaknulo i ECB-ovo postupno smanjenje portfelja programa kupnje vrijednosnih papira (Eurosustav više ne reinvestira dospjele glavnice).
U eri niskih kamata državni dug teško bi izazvao značajniji interes tzv. retail investitora, pa se njihovo veće participiranje u stručnim krugovima sagledava i s aspekta potencijalnih rizika refinanciranja. Međutim, ako je suditi prema očekivanjima u vezi s referentnim kamatama ECB-a, tržišni prinosi ostat će povišeni još neko vrijeme. Osim toga, u većini država eurozone stanovništvo ipak nema preveliku ulogu na tržištu državnog duga.
U tom smislu ističe se Italija u kojoj je lani udjel građana porastao sa 6 na 13,5 posto, a nakon rekordnog rujanskog plasmana državnih obveznica i u Belgiji je taj udjel dosegnuo relativno značajnih pet posto.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!