Recesija u Njemačkoj za sobom je povukla i dio zemalja eurozone, no Hrvatska očekuje gospodarski rast od oko tri posto, prvenstveno jer naša industrija nije tako snažno uključena u europske proizvodne i dobavne lance.
Veća globalna potražnja za uslugama u odnosu na robni izvoz, što nam ide u prilog, te veliki priljev sredstava putem fondova Europske unije koji pokreću investicije među glavnim su amortizerima negativnih kretanja iz okruženja.
Domaće tvrtke zadužuju se skuplje, no ipak investiraju. Domaće cijene rastu i brže nego u inozemstvu, ali građani ipak troše. Iako se bilježi nominalan rast plaća koje love cijene, oni kojima su plaće stalno iste, vjerojatno raskorak između cijena i prihoda nadomještaju gotovinskim kreditima koji konstantno rastu.
Također, hrvatski potrošač još se uvijek ne obeshrabruje višim cijenama i traži načine sačuvati postojeći standard. Ali, dugoročno, to bi moglo značiti povećanu ranjivost kućanstava s obzirom na rast kamata.
Cijene nekretnina rastu u Hrvatskoj najbrže od svih članica EU-a, pogonjene inozemnom potražnjom, ali i domaćim poticanjem stambenog kreditiranja. Za sada je još tako, no kako bude prolazila godina, i tu se očekuje smanjena potražnja, bar ona koja će dolaziti sa strane sve skupljih kredita… Dakle, Hrvatska za sada ostaje izvan glavne negativne lančane reakcije u Europi. Sukladno tome, nedostatak u ovom slučaju ispada prednost.
Posrtanje njemačke ekonomije baš zato najviše osjećaju zemlje srednje i istočne Europe sa snažnom automobilskom industrijom. Hrvatska u tome slabo participira. Ovdje je ključna prednost turizam, ali iako su velika očekivanja od sezone, počela je ipak nešto slabije. Stagnacija na glavnim emitivnim tržištima ipak se osjeti.
Njemačka je ipak među glavnim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske i jedno od ključnih emitivnih tržišta. Prelijevanje recesijskih kretanja, budu li potrajala, bit će neminovno. Već u lipnju je zabilježen manji broj gostiju s tog područja, a domaća industrija, pogotovo drvna i metaloprerađivačka, ipak već bilježe pad broja narudžbi.
“Zbog povoljnijih perspektiva domaće potražnje, kako osobne potrošnje uz povratak realnih plaća u pozitivan teritorij, tako i otpornosti investicijske aktivnosti dominantno zbog kapaciteta EU fondova, očekivanja za hrvatsko gospodarstvo nešto su povoljnija. Stoga u ovoj godini stopu rasta vidimo oko razine od 2,5 posto”, kaže za Novi list glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač.
Stoga, ove se godine oslanjamo na EU fondove, investicije, domaću potražnju i inozemnu potražnju za uslugama. Hrvatska narodna banka za ovu godinu očekuje rast europodručja od 0,9 posto, a u 2024. 1,6 posto. Za Hrvatsku u 2024. očekuje rast od 2,6 posto, a struktura bi mogla biti dijelom izmijenjena.
Europska središnja banka ustraje na suzbijanju inflacije pa se očekuje da će i dalje povećavati ključne stope, što znači nastavak rasta kamata. Vjerojatno će imati tendenciju rasta barem do proljeća iduće godine. Do tada će se već na velike ekonomije vjerojatno u potpunosti prenijeti utjecaj takve monetarne politike, koja hladi potražnju i podupire recesijska kretanja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare