Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 73 dolara zbog spore obnove proizvodnje u američkom dijelu Meksičkog zaljeva nakon uragana Ide i prosvjeda u Libiji koji su blokirali izvoz iz dvije luke.

Na londonskom je tržištu cijena barela ojačala za 93 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 72,62 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 1,05 dolara višoj cijeni, od 69,40 dolara.

„Cijene nafte i dalje pronalaze potporu u obustavi velikog dijela proizvodnje u Meksičkom zaljevu“, rekao je analitičar Commerzbanka Carsten Fritsch.

Proizvođači u američkom dijelu Meksičkog zaljevu imaju teškoća devet dana nakon što je kroz regiju prohujao uragan Ida, praćen snažnim vjetrovima i kišom.

Oko 80 posto američke proizvodnje u regiji bilo je obustavljeno i u utorak, budući da se radnici nisu vratili na 79 platformi. Opskrba je do sada izgubila oko 17,5 milijuna barela nafte.

Platforme u Meksičkom zaljevu proizvode oko 17 posto američke nafte.

“Čini se da se poslovanje rafinerija brže oporavlja”, primjećuju analitičari ING-a.

Privremeno je nedostupno još samo oko milijun barela dnevno rafinerijskih kapaciteta, navode u ING-u, pozivajući se na podatke američkog ministarstva energetike. To znači da je ponovo otvorena polovina kapaciteta.

U ING-u ipak upozoravaju da je malo vjerojatno da će otvorene rafinerije odmah raditi punim kapacitetom.

Trgovci će pomno proučiti izvješće o zalihama koje će danas objaviti Američki institut za naftu (API) i sutrašnje vladino izvješće kako bi dobili jasniju sliku o utjecaju oluje na proizvodnju i preradu nafte.

Potporu cijenama pružili su i prosvjedi u Libiji. Prosvjednici su blokirali izvoz nafte iz luka Es Sider i Harouge, rekli su neimenovani lučki inženjeri za naftu. Drugi pak inženjeri tvrde da blokada nije utjecala na proizvodnju na poljima s kojih nafta stiže na terminale.

Cijene nafte reagirale su i na moguće probleme u obnovi pregovora o iranskom nuklearnom programu.

UN-ov regulator za nuklearnu energiju kritizirao je Iran, ustvrdivši da blokira istragu o aktivnostima u prethodnom razdoblju i ugrožava važne poslove praćenja nuklearnog programa.

Pregovori svjetskih sila i Irana prekinuti su prije gotovo tri mjeseca kada je na predsjedničkim izborima pobijedio radikalni kandidat Ebrahim Raisi, čime su smanjeni izgledi za obnovu iranskog izvoza nafte, podsjeća Reuters.

“Zato iranski faktor vjerojatno neće biti u igri, bar još neko vrijeme. Iran više nije faktor iznenađenja na naftnim tržištima, ali valja očekivati njegov povratak početkom 2022.”, procjenjuje Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM. I

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) danas na svojoj internetskoj stranici objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u utorak iznosila 71,35 dolara, što znači da je bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja.