Nakon što je hrvatska politika je prodala gotovo polovicu INA-e prije 5 godina vrh vlasti najavio je stratešku političku odluku o povratku INA-e u vlasništvo Republike Hrvatske. Konzultanti su plaćeni, a dogovora s drugom stranom očito nema. Bit će nekih novosti ovaj tjedan na sjednici Vlade. U Novom danu govorio je stručnjak za energetiku Igor Dekanić.

Upitan kakvog smisla ima ulagati u Inu s obzirom na energetsku traniziciju, odgovara:

“Na promjene na tržištu, pogotovo kod naftnih, plinskih i energetskih kompanija utječe i uvjerenje je da ugljikovodici za 20 ili 30 godina neće igrati ulogu u gospodarstvu ali eksperti na tržištu znaju i da najveći profiti se postižu na djelatnostima koje se gase”.,

“Iza svakog naftnog tržišta stoji politika”

Govorio je o politici u naftnim tržištima.

“Eto vam primjer Njemačke. U predizbornoj kampanji rečeno je istog trenutka napustrit ćemo i ugljen i naftu i nuklearnu energiju. Čim je oformljena novu koaliciju sa zelenima, nije to baš bilo tako. Energetika je vrlo realpolitička, pragmatična djelatnosti. Dakle imate ciljeve recimo dekarbonizacije, međutim tranzicija jako puno košta. Ukupna ulaganja u dva scenarija energetske tranzicije 50 milijardi eura to košta samo za Hrvatsku u idućih 30 godina, najmanje. Imali ste enkonomsku recesiju i nije uloženo ništa.

Iza svakog naftnog tržišta, stoji politika, iako se svi zaklinju u tržište. Uvijek je politika iza svega u naftno plinskom dijelu nego recimo u elektrotehničkom zato što su nalazišta i resursi ugljikovodika uvijek daleko od svega. Elektroindustrija je više teritorijalna dok je industrija ugljikovodika globalno orijentirana”, poručuje Dekanić.

Na pitanje očekuje li da će Vlada odustati od planiranog otkupa MOL-a, odgovara:

“To bi bilo logično ako drugi vlasnik ne želi prodati. Onda treba živjeti u okolnostima podijeljenog vlasništva. U tom slučaju bi upravljanje svojim dijelom trabalo učiniti što učinkovitijim. Hrvatska se do sada nije baš istaknula u upravljanjima državnim kompanijama i državnim udjelima. Možda ne bi bilo loše to prepustiti Lazardu. Oni imaju segmet posla financijski konsulting ali u svojoj referenci ima partnere poput Saudi Aramca i Schella. Sjedište im je u Rockfeller centru. Lazard se bavi upravljanjem imovinom. Ne bi bilo loše da im Vlada povjeri upravljanje INA-om u ime i za račun Hrvatske i da pregovaraju s MOL-om ne naši ministri nego američki prvorazredni stručnjaci”.

Komentirao je i bi li veliki igrači poput Shella i Gazproma uopće bili zainteresirani za strateško partnerstvo s Inom.

“Pitanje je isplativosti. INA je svakako vrijedna kompanija. MOL ima strategiju razvoja u idućih 30 godina i zainteresiran je za INA-u što znači da će u idućih 30 godina biti tržišta i vrijednosti. Nama 90% turista dolazi vlastitim prijevozom i nije svejedno u čijoj kompaniji će trošiti. Osnovno je kako učiniti upravljanje boljim poslom za Hrvatsku. Zato mislim da je bolje imati inozemnog partnera konzultanta u upravljanju nego inozemnog vlasnika pa bio to Rosnjeft, Gazprom ili Exxon mobile.

Neke tvrtke imaju sjajno iskustvo, reference s velikim kompanijama, iskustvo u restrukturiranju, platformama za globalno poslovanje naftom i koriste najnovije tehnologije, informatičku energetiku u koju bi Hrvatska tek trebala ući”, kazao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.