Hrvatska u gospodarskom pogledu stoji odlično, vjeruje premijer Andrej Plenković, a sekundira mu i guverner HNB-a, koji na pitanje o inflaciji Hrvatsku ne uspoređuje toliko sa zemljama eurozone, koliko sa zemljama srednje i istočne Europe - tvrdi - tu je Hrvatska po kumulativnoj stopi inflacije, od polovice 2021. druga najbolja, odmah iza Slovenije. No, stope inflacije na razini 2 posto možemo očekivati tek 2025.
Ako pitate premijera, svaki dan u svakom pogledu sve više napredujemo. I – brojke to potvrđuju.
“Svi su pokazatelji odlični, imat ćemo minimalan deficit što se tiče proračuna, smanjenje udjela javnog duga na 60,7% u BDP-u, što je fantastično”, rekao je premijer Andrej Plenković.
Da, krenuli su sa 79,5, imali uzlet tijekom pandemije, i sad se ponovno strelovito smanjuje. Neće se baš svi složiti da je to dobro. No, pozdravljaju oni koji ocjenjuju izvana.
“Tri svjetske agencije daju Hrvatskoj pozitivne izglede, dakle, jednu malu stepenicu još trebamo da bismo došli u A zonu investicijskog kreditnog rejtinga, premda smo već sada u investicijskom kreditnom rejtingu”, kazao je premijer.
Dakle, u zoni u kojoj Hrvatska nikad u povijesti nije bila. No, pitanje je koliki dio građana doista osjeća tu promjenu na bolje. Psihologija je takva da malo koga zanima kad im se kaže da bi im bilo mnogo gore da Vlada nije djelovala kako je djelovala ili da smo prošli bolje nego mnogi drugi.
Ako gledamo kumulativnu stopu inflacije, otkad je ona počela rasti, od sredine 2021., Hrvatska uopće ne stoji loše u europskim okvirima, navodi guverner HNB-a Boris Vujčić.
“Mi smo tu bolji od svih zemalja središnje i istočne Europe osim Slovenije”, kazao je.
No, priznaje, još uvijek u prosjeku imamo prosječan rast svih cijena.
“Očekujemo, kao što to mi kažemo, da smo u dovoljno restriktivnom teritoriju što se tiče kamatnih stopa da se inflacija može sada nastaviti smanjivati, očekujemo da će to biti i dalje, uz možda opet neki mjesec gdje će doći do malog porasta, možda u 12 mjesecu, zbog baznog efekta prošlog 12. mjeseca, kada su značajno pale cijene energije”, rekao je Vujčić.
Kad kaže mi, to ovdje znači “mi u Europskoj središnjoj banci”. HNB bi uskoro trebao izići s korekcijom rasta BDP-a. Nažalost, na dolje. Inflacija sasvim sigurno dogodine neće na priželjkivanih 2 posto. Pogotovu ako bude novih geopolitičkih lomova.
“Očekujemo da ćemo na razinu od otprilike 2 posto doći 2025., jer znamo da je smanjivanje stope inflacije brže u početku, a onaj zadnji kilometar ili “last mile” je uvijek teži, kada se već približite 2 posto, onda malo sporije ide to približavanje”, rekao je guverner HNB-a.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je Hrvatska imala snažniju inflaciju nego druge članice Europske monetarne unije – prije svega zbog manjka ponude na tržištu hrane.
“U Njemačkoj očekujemo da bi ove godine inflacija mogla pasti ispod 3, možda čak na 2.5%. U Hrvatskoj će to ići sporije, ali do kraja godine možemo biti sigurni, ako se ne dogodi značajniji vanjski šok, stopa inflacije biti oko 3%”, rekao je ekonomist Damir Novotny.
I dalje je dosljedno protiv da se vlada miješa u tržišne cijene, pa tako i protiv intervencije u cijene brašna ili kruha.
“Niti jedna mjera Vlade nigdje nije mogla zaustaviti inflaciju pa tako ni u Hrvatskoj”, dodao je.
Intervencionizam jest ponešto splasnuo, vlada ipak nije ostvarila većinu svojih prijetnji upućenih trgovcima, no to ne znači da ga neće i u budućnosti biti.
“Vodimo računa da cijene energenata ostanu niske, o cijeni naftnih derivata, i tu će biti dobra vijest na sjednici vlade u ponedjeljak, mislim da će dizel ići malo dolje, benzin će ostati isti, prema tome, sve su to dobre i pozitivne okolnosti u kojima očekujemo da ova godina u gospodarskom smislu bude itekako dobra za hrvatske građane i za hrvatsko gospodarstvo”, rekao je premijer.
Proživljavamo li sarma efekt u kojem jedni jednu kupus, drugi meso, a statistički jedemo taj balkanski specijalitet? Manjina s najvećim plaćama inflaciju nije ni primijetila. Ponekima rast plaća jest donekle pokrio inflaciju. NO,većini je percepcija inflacije znatno veća od službene, te im minimalni rast plaća ne može pokriti niti rast cijena hrane. Naravno, ima i onih kojima za sve to vrijeme plaće nisu porasle ni lipe ili centa – no, to je možda ipak prvenstveno pitanje za njihove poslodavce, a tek zatim za Vladu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare