Nakon višegodišnje ekspanzije, lani se u Hrvatskoj za petinu smanjio broj prodanih poslovnih nekretnina te je pao ispod 2000, piše u srijedu Večernji list.

Prodane poslovne nekretnine dostigle su vrijednost od gotovo tri milijarde kuna, što je za 3 posto više u odnosu na dobru 2019., što navodi na zaključak da i u tom nekretninskom segmentu tržište blago “pregrijava” navodi Ekonomski institut u godišnjem istraživanju tržišta.

Slično kao i stambene, najskuplje poslovne nekretnine prodane su u Dubrovniku (oko 15.000 kuna medijalne cijene) i Poreču (11.000 kuna). Slijede Opatija, Umag i Rovinj s cijenama većim od 10.000 kuna, dok je u Zagrebu srednja cijena prodanih poslovnih nekretnina bila oko 8000 kuna. Sličnu vrijednost bilježe još i Zadar i Makarska, dok se većina gradova i općina iz slavonskih županija nalazi se u kategoriji od 4000 kuna po kvadratu i manje, ističe Ekonomski institut.

Analitičari Hrvatske narodne banke sa svoje strane uočavaju da je zdravstvena kriza imala različit utjecaj na aktivnost u sektoru komercijalnih nekretnina. Slobodnih uredskih kapaciteta je (pre)više dok se raspoloživost logističkih prostora blago smanjila. Hoteli su se prodavali manje nego 2019., no nešto bolje su išli maloprodajni i uredski prostori.

Transakcije u segmentu industrijskih i logističkih centara bile su najmanje zastupljene kao posljedica nedostatka ponude. Unatoč tome što postoji snažan interes investitora za logističke prostore, zbog ograničene ponude postojećih prostora većina investicija ipak se realizira izgradnjom novih nekretnina, piše u srijedu Večernji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.