U Zürichu, dok se traži stan za najam, nose se vino i čokolada da bi se stekla prednost pred konkurentima. U Amsterdamu studenti provode mjesece i mjesece u potrazi za smještajem prije početka semestra. U Dublinu i Lisabonu mladi obrazovani ljudi u očaju se vraćaju roditeljima jer im je nemoguće naći krov nad glavom. Diljem Europe vlada nestašica stanova, što gura cijene najma na rekordne razine
Rastuće kamate na stambene kredite prisilile su ljude da odustanu od kupnje nekretnina, baš kao što inflacija povećava troškove građevinskog materijala, usporavajući izgradnju novih zgrada.
Vladine politike i trendovi rada nakon pandemije gurnuli su kvalificirane strane radnike, koji često mogu platiti više od domaćeg stanovništva, u Pariz, Dublin, Berlin i Lisabon, a povratak studenata nakon pandemije povećao je potražnju u gradovima poput Londona i Amsterdama, piše Bloomberg.
Ako vlade ne poduzmu mjere, osobito u vezi s ponudom novih stanova za najam, riskiraju drastično povećanje nejednakosti jer oni koji si ne mogu priuštiti kupnju nekretnine izdvajaju, upozoravaju stručnjaci, sve više od svojih mjesečnih prihoda za stanovanje, prenosi Tportal.
‘Najamnine rastu i to osobito otežava život ljudima koji nemaju naslijeđeno bogatstvo’, rekla je Christine Whitehead, profesorica stambene ekonomije na London School of Economics. ‘Postoji vraški velika razlika između 25-godišnjaka koji traži stan, a roditelji su mu vlasnici kuće i imaju nekretnine koje izdaju, naspram mladih ljudi koji počinju potpuno sami.’
U Amsterdamu je situacija teška čak i za studente s obiteljskom podrškom. Hendrine van Walbeek, 54-godišnja vlasnica male tvrtke u Terneuzenu na jugozapadu Nizozemske, počela je u travnju pretraživati web stranice za iznajmljivanje soba za svog sina Mikea u blizini Amsterdama. Dnevno je desetak puta odlazila na internet, ali sve do kolovoza njezin sin nije bio pozvan u razgledavanje nijednog stana.
Radnici korporacija napunili gradove
Zbog toga se njegova majka odlučila na drugačiji pristup. Objavila je oglas na društvenim mrežama s pojedinostima o Mikeu, njegovim interesima i željama. To je urodilo plodom te je konačno dva tjedna prije početka semestra pronašao sobu za 500 eura mjesečno u predgrađu Amsterdama, na 45 minuta od sveučilišta.
‘Morate biti neumoljivi da biste uspjeli’, rekla je Van Walbeek. ‘Jednostavno je previše ljudi, a nema dovoljno soba’, ističe.
Nedostatak stambenog prostora posebno je akutan u nizozemskoj prijestolnici jer je grad postao magnet za strance. Nizozemske tvrtke, poput ING Groepa i Royal Philipsa, povećale su svoju radnu snagu posljednjih godina. Povoljna porezna klima u gradu učinila ga je privlačnim velikim međunarodnim tvrtkama kao što su Tesla i Netflix te su u njemu postavile svoja europska sjedišta. Zbog ‘ekstremnog’ rasta stanovništva grad je ostao bez oko 200.000 domova, objavila je gradska uprava u nedavnom izvješću.
U sličnoj su situaciji i drugi glavni gradovi. Stanovništvo Dublina poraslo je gotovo 12 posto u prošlom desetljeću jer su vladine porezne olakšice stvorile poticaje za globalne farmaceutske i tehnološke tvrtke, kao što su Meta Platforms, Alphabet i Pfizer, da ondje otvore svoja europska sjedišta.
Takve politike počinju izazivati negativnu reakciju, a tvrtke često navode smještaj kao jedan od glavnih izazova za zapošljavanje. Niskotarifna zrakoplovna tvrtka Ryanair unajmila je studentski smještaj tijekom ljeta za svoje osoblje i razmišlja o kupnji stanova za radnike, javljaju irski mediji.
U Zürichu, domu najvećeg Googleova istraživačkog centra izvan SAD-a, stopa slobodnih mjesta za najam stanova iznosi samo 0,07 posto, a redovi za njihovo razgledavanje redovito se protežu na više od 100 ljudi. Postalo je uobičajeno da lovci na stanove donose pisma preporuke, bankovne izvode te darove poput vina i čokolade kada su pozvani da razgledaju nekretninu.
U mnogim gradovima u istočnoj Europi nedostatak stambenog prostora i porast cijena najma pogoršava priljev Ukrajinaca koji bježe od rata. Cijene najma u Estoniji, jednoj od top destinacija za ukrajinske izbjeglice, skočile su 22 posto u 2022., prema Eurostatu.
Vlade pokušavaju pronaći rješenja, ali često se odlučuju za kratkoročne mjere koje se obično izjalove. Više od 5000 privatnih iznajmljivača u Dublinu predalo je tako obavijest o raskidu najama svojih nekretnina u drugom tromjesečju nakon što je vlada uvela ograničenja za najamnine, prenosi Tportal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!