U Hrvatskoj 41 posto građana zadovoljno iznosom koji uspiju uštedjeti

Biznis 27. lis 202212:14
Izvor: Shutterstock

Hrvatski građani za štednju u prosjeku mjesečno izdvajaju 527 kuna, što je 22 kune manje nego lani, pri čemu je štednja važna ili izrazito važna za 70 posto građana, a 41 posto štediša je izrazito zadovoljno ili uglavnom zadovoljno iznosom koji uspiju uštedjeti, pokazalo je istraživanje objavljeno u četvrtak.

Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u lipnju i srpnju za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je i da muškarci prosječno uštede 554 kune, a žene nešto manje, 498 kuna mjesečno.

No ono što se promijenilo u odnosu na prethodnu godinu jest da 33 posto štediša “stavlja na stranu” fiksni iznos, a 67 posto njih štedi iznos koji im preostane na kraju mjeseca ili godine. Naime, tijekom posljednjih godina taj omjer iznosio je oko 50:50.

Ipak, 41 posto štediša koji su sudjelovali u istraživanju je izrazito zadovoljno ili uglavnom zadovoljno iznosom koji uspiju uštedjeti, što je tri postotna boda više nego lani, istaknuto je u priopćenju Erste banke.

Najveći skok štednje u Češkoj, najveći pad u Austriji

Mađari prosječno uštede isti iznos kao i lani (82 eura), a na istim razinama štednje ostali su i ispitanici u Srbiji (47 eura). Nadalje, navedeno je u istraživanju, smanjenje od šest eura u odnosu na lani zabilježili su ispitanici u Slovačkoj pa tako njihova mjesečna štednja u prosjeku sada iznosi 117 eura, a najveće smanjenje, od 44 eura, vidljivo je u Austriji gdje se sada prosječno štedi 301 euro.

S druge strane, povećanje štednje od 12 eura zabilježeno je u Rumunjskoj, na 70 eura, a najveći skok, od 18 eura, dogodio se u Češkoj gdje prosječni mjesečni iznos štednje sada iznosi 137 eura.

Najzadovoljniji iznosom koji uspiju uštedjeti su Austrijanci, (50 posto), a slijede ih Česi, (48 posto), dok je najmanje zadovoljnih iznosom svoje štednje u Srbiji, (25 posto), rezultati su istraživanja.

Savjeti o načinima štednje najčešće se traže se od obitelji, prijatelja i savjetnika u banci

Najveći postotak štediša, njih 39 posto, novac čuva na štednim računima, s 20 posto slijede oni koji novac čuvaju u obliku životnog osiguranja, što je skok za četiri postotna boda, dok 13 posto građana preferira stambenu štednju, uz skok od dva postotna boda.

Građani najviše štede za nepredviđene situacije

Razlozi štednje različiti su, a najviše ispitanika u Hrvatskoj, njih 66 posto, štedi kako bi stvorilo zalihu za nepredviđene situacije, a 44 posto ispitanika štedi kako bi stvorilo financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj.

Kao i prošle godine, 18 posto štediša novac čuva za mirovinu, dok ih 10 posto štedi u svrhu edukacija i obrazovanja. Postotak onih koji štede kako bi kupili stan, kuću ili auto ove se godine povećao za sedam postotnih bodova, na 23 posto, a za šest postotnih bodova porastao je i broj građana koji štede za putovanja, na 21 posto.

Kada je riječ o savjetima na koji način štedjeti ili ulagati svoj novac 34 posto štediša oslanja se na obitelj i prijatelje, a 28 posto na savjetnike u banci. Nadalje, dio ispitanika, njih 11 posto, savjete pronalazi na specijaliziranim internetskim stranicama, a devet posto se o načinima štednje informira na društvenim mrežama.

Ipak, najveći postotak ispitanika, 38 posto, kod donošenja ovakvih odluka najviše vjeruje sebi, iako je ta brojka u Hrvatskoj manja za 11 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu, pokazalo je istraživanje.

Dosta ili snažno pogođenima inflacijom smatra se 50 posto hrvatskih ispitanika

Kada je riječ o utjecaju inflacije na njihov život, najveći postotak ispitanika, njih 87 posto, rast cijena osjetilo je kod cijena namirnica i svakodnevnih potrepština, slijede cijene struje, (73 posto), a potom i cijene goriva, (68 posto).

Dosta ili snažno pogođenima inflacijom smatra se 50 posto ispitanika, a u ostalim zemljama srednje i istočne Europe taj je postotak još i veći. Najviše ispitanika koji se osjećaju dosta ili snažno pogođeno inflacijom ima u Mađarskoj (77 posto), slijede ih Slovaci (66 posto), Rumunji (64 posto), Česi (58 posto), Srbi (57 posto) te Austrijanci (51 posto).

Kad je riječ o procjeni financijske sigurnosti, samo pet posto hrvatskih građana smatra da im se situacija popravila u posljednje 2-3 godine, dok se za njih 51 posto ona pogoršala, što predstavlja povećanje u odnosu na 2021. kada je taj postotak iznosio 33 posto.

Da im se financijska situacija pogoršala mišljenja su i ispitanici srednje i istočne Europe, gdje je razlika u odnosu na prošlu godinu najveća u Češkoj i Srbiji, za 17 postotnih bodova, a najmanja u Mađarskoj, devet postotnih bodova.

U razdoblju financijske nesigurnosti, jedno od postavljenih pitanja bilo je vezano i za razinu potpore koju ispitanici mogu dobiti od banaka. Najveći broj ispitanika u Hrvatskoj, njih 27 posto, očekuje minimalnu razinu potpore od banaka, njih 25 posto očekuje malo potpore, ukupno 24 posto ispitanika očekuje popriličnu ili jaku potporu banaka, dok 19 posto ispitanika uopće ne očekuje potporu. U Austriji je najveći postotak onih klijenata koji smatraju da ih njihova banka uopće ne može podržati (47 posto), dok najveću potporu očekuju u Češkoj, gdje je 45 posto ispitanika izjavilo da očekuje jaku ili popriličnu potporu svojih banaka, priopćili su iz Erstea.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar