Velike će svjetske ekonomije proizvesti više nego dvostruko veću količinu fosilnih goriva, ugljena, nafte i plina do 2030. godine nego što je dopušteno u skladu s klimatskim ciljevima dogovorenim Pariškim sporazumom, čiji je cilj spriječiti globalno zagrijavanje, pokazala je analiza UN objavljena u srijedu.

Godišnje izvješće Programa UN-a za zaštitu okoliša (UNEP) ukazuje na razliku između planirane proizvodnje fosilnih goriva i razine proizvodnje koja je u skladu s temperaturnim ograničenjima postavljenim u Parizu.

Do proizvodnog nesrazmjera dolazi zbog neusklađenosti između količine ugljena, nafte i plina koje vlade kane koristiti u budućnosti i količine koja bi trebala ostati pod zemljom da bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma o ograničenju globalnog zagrijavanja na 1,5 ° C ili “znatno ispod” 2 ° C.

U skladu s dogovorom o klimatskim ciljevima nacije su se obvezale na dugoročno ograničenje prosječnog porasta temperature na “znatno ispod” 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijski prosjek te na nastojanje da se one ograniče do 1,5 ° C.

Izvješće, kojim je analizirano 15 velikih svjetskih proizvođača fosilnih goriva, otkriva da je do 2030. planirana proizvodnja fosilnih goriva oko 110 posto viša nego što je u skladu s dogovorenim ograničenjem do 1,5 Celzijeva stupnja i 45 posto viša nego što je u skladu s ograničenjem prosječnog porasta temperature na manje od 2 Celzijeva stupnja.

U izvješću se dodaje da se taj nesrazmjer nije znatno smanjio od zadnjega UNEP-ova izvješća iz 2020.

Analizom UN-a obuhvaćene su Australija, Brazil, Kanada, Kina, Njemačka, Indija, Indonezija, Meksiko, Norveška, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

Od 31. listopada do 12 studenoga u škotskome Glasgowu sastat će se na klimatskom samitu predstavnici gotovo 200 zemalja. Ondje će raspravljati o klimatskim promjenama i nastojanju da zajednički snažnije djeluju u borbi protiv globalnog zatopljenja, u skladu s Pariškim sporazumom iz 2015. godine.

Fosilna goriva

Unatoč naporima da se klimatski ciljevi učvrste, većina velikih proizvođača nafte i plina planira povećati proizvodnju do 2030. i kasnije. Isto vrijedi i za proizvođače ugljena koji čak i planiraju povećati svoju proizvodnju, stoji u izvješću.

Planovima 15 spomenutih država svijeta predviđeno je povećanje proizvodnje fosilnih goriva barem do 2040. godine.

To bi rezultiralo proizvodnjom od 240 posto veće količine ugljena, 57 posto veće količine nafte i 71 posto veće količine plina u 2030. godini nego što bi trebalo da se stopa globalnog zagrijavanja obuzda na 1,5 ° C.

Međunarodna agencija za energiju u svibnju je izvijestila o tomu da ulagači ne bi smjeli financirati nove projekte opskrbe naftom, plinom i ugljenom, želi li svijet do sredine stoljeća postići netto nultu emisiju.

“Istraživanje je jasno: globalna proizvodnja ugljena, nafte i plina trebala bi se strmoglavo smanjivati da bi bila u skladu s planovima o ograničenju dugoročnog zagrijavanja na 1,5 ° C”, rekla je glavna autorica novog izvješća Ploy Achakulwisut.

“No vlade i dalje planiraju i podupiru razine proizvodnje fosilnih goriva koje uvelike premašuju ono što možemo sigurno spaliti. S dosadašnjim zagrijavanjem od 1,1 ° C Zemlju muče sve učestalije suše, poplave i oluje koje prati podizanje razine mora i oceana”, upozorila je znanstvenica.

Izvješće su, uz UNEP, realizirali stručnjaci iz Stockholmskog instituta za okoliš, iz Međunarodnog instituta za održivi razvoj i predstavnici think-tankova E3G i ODI.