Do 2030. godine se u Hrvatskoj za energetsku obnovu zgrada predviđaju investicije od oko 7 milijardi eura, a istodobno nedostaje 24.500 kvalificiranih radnika kao i na tisuće inženjera. Stručnjaci upozoravaju da je kvalitetno izvođenje radova, uz brigu o najsitnijim detaljima ovojnice zgrade i ugrađenih tehničkih sustava, nužno pri izgradnji objekata niske potrošnje energije. Pitanje je, dakle, hoće li Hrvatska na vrijeme "stvoriti radnu snagu", ili će dobiti popriličan fond tobože energetski štedljivih zgrada
Ovih je dana objavljena velika stručna analiza u građevinskom sektoru koja je, među ostalim, pokazala da Hrvatskoj nedostaje čak 24.500 kvalificiranih radnika za energetsku obnovu zgrada u zadanim rokovima, a obrazovanje radnika o energetski učinkovitim tehnologijama je ujedno i jedan od najvećih izazova da bi se uopće mogli ostvariti hrvatski energetski i klimatski ciljevi postavljeni do 2030. godine. Nedostaje i 5800 inženjera građevinarstva, arhitekata, inženjera strojarstva i inženjera elektrotehnike.
Ispada tako da smo napisali zelene i energetske strategije i planove, sve u skladu s EU politikama i ciljevima, a da nismo skoro ništa do sada poduzeli u ključnom dijelu: tko će ih zapravo provesti.
Kako izgradnja objekata niske potrošnje energije zahtijeva „kvalitetno izvođenje radova uz brigu o najsitnijim detaljima ovojnice zgrade i ugrađenih tehničkih sustava“, da citiramo upozorenje autora analize, jasno je da bi improvizacije mogle značiti da ćemo na kraju završiti s popriličnim fondom kobajagi energetski učinkovitih zgrada. Drugim riječima, možda će biti i primijenjeni dobri materijali i tehnologije, ali nestručno izvedeni pa stoga i upitnog efekta, ali forma će biti zadovoljena i izvještaji Bruxellesu napisani.
Hrvatska je pritom pogriješila što u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2026., u kojem je predviđeno i dosta novca za provođenje raznih reformskih mjera i investicija, problem nedostatka kvalificiranih radnika u tom sektoru nije niti dotaknula.
Propuštena povijesna prilika
„Propuštena je povijesna prilika za izdvajanje sredstava i pokretanje transformacijskih mjera za deficitarna zanimanja u strukovnom obrazovanju u sektoru graditeljstva, arhitekture, elektrotehnike i strojarstva, posebice u aktivnostima vezanim za povećanje upisa učenika“, kažs se u „Analizi postojećeg stanja u zgradarstvu u Republici Hrvatskoj i vještina građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije“ izrađenoj u sklopu projekta CroSkills Reload.
Stanje opisano u tom dokumentu – koji potpisuju stručnjaci s Građevinskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatski savjet za zelenu gradnju uz niz drugih institucija – znači da bi se država hitno i ozbiljno trebala baciti na „stvaranje radne snage“ koja ima odgovarajuće znanje za građevinske poslove pri čijem se obavljanju koriste nove tehnologije i koja može jamčiti kvalitetu izvedbe. To se pak ne odnosi samo na srednje strukovno obrazovanje i fakultete jer i postojeći građevinski radnici trebaju usavršavanje, odnosno steći dodatne kvalifikacije za pasivne ili gotovo nulte energetske zgrade (utješno, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ASOO je početkom ove godine objavila nove programe za stjecanje zelenih vještina). U Hrvatskoj je inače u sektoru zgradarstva velika većina od ukupno 111 tisuća zaposlenih u građevinarstvu, čemu još treba dodati oko 24 tisuće u obrtima i slobodnim profesijama u tom području.
Treba educirati i profesore i trenere
U dokumentu se navodi također da treba dodatno educirati i profesore te trenere za obrazovanje u području energetske učinkovitosti, održivosti, dubinske obnove, digitalizacije i korištenja sustava obnovljivih izvora energije, a kako nemamo sustav za praćenje i kontrolu znanja i vještina radnika vezanih uz energetsku obnovu, i to je na popisu zadataka. Naravno, moguće je uvesti strane građevinske radnike – što je u tom sektoru već uvelike i praksa – ali opći je zaključak da oni uglavnom nisu dovoljno stručni u poslovima ključnim za energetsku obnovu zgrada, pa dakle i njih treba obučavati.
Valja imati na umu da će se energetska obnov zgrada biti pravi eldorado, do kraja desetljeća će se tu zavrtiti, procjena je, oko sedam milijardi eura, pa i iz EU fondova. Zahvati su veliki jer u Hrvatskoj zgrade troše više od 40 posto ukupne potrošnje energije, a većina ih pripada energetskom razredu C, D ili E (o posljedicama potresa da i ne govorimo). Također, sve nove zgrade moraju biti s „gotovo nultom potrošnjom energije“.
Eldorado od 7 milijardi eura
Prema podacima koje navodi spomenuta analiza, Hrvatska je predvidjela da će do 2030. godine obnoviti oko 6,3 milijuna četvornih metara u višestambenim zgradama, što bi na godišnjoj razini značilo prosječno oko 700 tisuća četvornih metra od 2022. do 2030. godine. Procijenjene investicije za obnovu tih višestambenih zgrada iznose 2,3 milijarde eura u tom razdoblju. Program energetske obnove obiteljskih kuća još nije donesen, ali neke procjene kažu da bi taj investicijski trošak u razdoblju 2021. – 2030. trebao iznositi iznositi 3,16 milijardi eura. U zgradama javnog sektora bi pak u istom razdoblju trebalo obnoviti više od 2,9 milijuna četvornih metara, što je na godišnjoj razini prosječno oko 325 tisuća četvornih metrara, a procijenjeni investicijski trošak je 1,16 milijardi eura.
Istodobno, izgradnja novih zgrada prema zakonskoj obvezi od 1. siječnja 2020. godine mora biti u standardu koji se stručno zove „zgrade gotovo nulte potrošnje energije“ (kratica nZEB), a od tada do kraja travnja ove godine izdana je čak 21 tisuća građevinskih dozvola za nove zgrade raznih namjena, ukupno za 8,6 milijuna četvornih metara.
No, ako ste se pitali koliko ih je do sada uopće izgrađeno, nema preciznog odgovora. Do 2019. godine ih je bilo, prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ukupno 145, dok je u bazi podataka energetskih certifikata zgrada (za certifikate unesene do 29. listopada 2019.) bilo uvedeno ukupno 616 zgrada koje zadovoljavaju te uvjete. Do ljeta ove godine je pak broj zgrada koje su u bazi certifikata navedene kao nZEB nove zgrade ukupno 4932, od čega je stambenih 4071, nestambenih 861, a broj rekonstruiranih do nZEB razine iznosi ukupno 960, od čega je 714 stambenih i 246 nestambenih.
Šuplje baze certificiranih radnika
Zaključno, recimo i to da je Hrvatska, doduše, počela stvarati bazu certificiranih radnika u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, ali analitičari angažirani u projektu CroSkills Reload su u bazi našli samo certificirane instalatere obnovljivih izvora energije i to njih ukupno 545, dok ostalih instalatera tu nema upisanih (primjerice za solarne toplinske sustave, male kotlove i ložišta na biomasu te plitke geotermalne sustave i dizalice topline). Registar ovlaštenih građevinskih radnika koji rade na ugradnji građevinskih elemenata koji utječu na energetsku učinkovitost zgrada nije pak bio dostupan.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare