Uzgajivači konja u ruralnom jugoistočnom dijelu Mađarske žale se da su uvjeti uzgoja postali nemogući i da će morati prodavati stada zbog utjecaja klimatskih promjena koje su donijele nezapamćene suše.
Regija poznata kao Homokhatsag (Pješčani greben), smještena između Dunava i Tise, ključno je poljoprivredno područje na kojem se uzgajaju kukuruz, žitarice i suncokret, a godišnje obično padne 550-600 milimetara kiše.
No podaci mađarske meteorološke službe pokazuju da je u prvoj polovini 2022. na to područje palo samo 120-150 milimetara.
Uzgajivač konja Andras Eordogh koji uči djecu jahati, rekao je da zbog jake suše više ne može osigurati dovoljno stočne hrane i da će morati prodati konje.
“Stvarno sam ih želio zadržati… na ovom se području poljoprivredom bavim već gotovo tri desetljeća i ne mogu se sjetiti tako strašne suše”, rekao je Eordogh, koji posjeduje 150 hektara na kojima uzgaja konje i goveda, te žitarice i povrće.
“Mnogi jednostavno odustaju od uzgoja životinja. Polako će izgubiti sredstva za život”, rekao je drugi lokalni poljoprivrednik Ferenc Szepe, dok tmurno pregledava rukom pisani dnevnik mjesečnih oborina koji je vodio godinama.
“Želim uzgajati konje, a ne deve”, dodaje.
Nadajući se kiši
Direktor mađarske opće uprave za upravljanje vodama Istvan Lang najavio je da će vlada potrošiti 200 milijardi forinti (511 milijuna dolara) u sljedećih osam godina na spašavanje regije Homokhatsag od isušivanja i da je oko 10 posto posla već učinjeno. No lokalni poljoprivrednici kažu da nisu obaviješteni o tim planovima i da su za njih čuli samo iz medija.
Mladi poljoprivrednik Gergely Lajko kaže da bi radije tražio rješenja nego se žalio. “Sada nam ostaje samo nada da će kišiti, više puno ne možemo učiniti”, dodao je. On se sa suprugom prije tri godine vratio kući u Jaszszentlaszlo i kupio farmu. Planirali su ove godine farmu proširiti u mali obrt za uzgoj ovaca, svinja i kokoši, ali suša neke od tih planova stavlja na čekanje.
“Možda bismo trebali saznati što uspijeva u pustinji. Arapske pasmine konja? Kivi? Deve? To su naše gorke šale ovih dana“, kazao je.
Rad u sušnim uvjetima
Poljoprivrednici diljem Mađarske prijavili su rekordne štete od suše koja je pogodila oko 550.000 hektara zemlje. Očekuje se da će klimatske promjene utjecati na većinu mađarskih poljoprivrednih površina, ali je regija Homokhatsag posebno ranjiva, rekao je Karoly Barta iz Sveučilišta u Segedinu.
“Homokhatsag okružuju rijeke, ali njegovo se pjeskovito tlo brzo suši”, rekao je Barta.
Jezero usred jednog sela, Jaszszentlaszlo, u kojem su mnogi mještani učili plivati kao djeca, presušilo je prije mnogo godina.
Gradonačelnici Jaszszentlaszla i dvaju susjednih sela i lokalni poljoprivrednici, uključujući Szepea, udružili su se prije pet godina kako bi blokirali stotine kilometara kanala koji presijecaju njihovu zemlju i zadržali kišnicu. Kanali su izgrađeni kako bi se isušilo područje i povećale obradive površine.
Poljoprivrednici izjavljuju da mogu živjeti s povećanim rizikom koji ovaj plan donosi od povremenih poplava njihove zemlje.
Plan krši stari zakon koji određuje da kanali moraju biti otvoreni kako bi se višak oborinske vode odvodio u Dunav i Tisu, ali poljoprivrednici smatraju da imaju prešutno odobrenje vlasti.
“Oni znaju da je situacija strašna… i toleriraju kršenje pravila jer vide naše rezultate”, rekao je Csaba Toldi, vođa udruge.
No ovogodišnja je suša zadala konačni udarac projektu.
Zimske i proljetne kiše uglavnom nisu padale, ostavljajući vodu samo u jednom kanalu u Jaszszentlaszlu, ali i on je presušio do svibnja.
“Zadnja godina kada su kanali bili puni vode bila je 2019…. Ovo je treća godina suše, i to je odlučilo”, rekao je Toldi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!