Tibor Mikuška, biolog i ekolog te voditelj projekta Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode, u Newsnightu je govorio o problemima s kojima se suočava priroda zbog klimatskih promjena, no ne daleka priroda - već ona u Kopačkom ritu.
Na pitanje kakav je vodostaj Drave, Mikuška odgovara kako su vodostaji Drave i Dunava znatno niži od prosjeka.
“Ovdje vlada jedna suša koja je krenula od siječnja, a ni oborine nisu mogle nadoknaditi manjak vode. Mi ovisimo o poplavama koje dolaze Dunavom, koje su rezultat topljenja snijega u sjevernim Apama i u južnoj Njemačkoj, te od količine oborina. Poplavni valovi su izostali ove godine, pa je Kopački rit suh osim rijeke Dunav i kanala, kojih ima jako malo”, rekao je Tibor Mikuška.
Naglasio je kako moramo razlikovati kratkoročne incidente, kao što su toplinski valovi koji ne traju dugo, i klimatske promjene – koje su dugoročne.
“Zime su sve toplije, a ljeta sve suša i bez oborina. Imamo vlažne i suhe zime, a potom ljeta bez oborina”, kazao je biolog.
Brzina klimatskih promjena je fascinantna
Kako to utječe na životinje, znamo da se u Jadranu već pojavljuju tropske ribe? Kako se ponašaju ptice u Ritu?
“Fascinantna je brzina klimatskih promjena. To je znanstveno zanimljivo promatrati, jer nešto za što je ranije trebalo više tisuća godina sada se događa tijekom jedne generacije života čovjeka. Ipak, zastrašujuće je da je klimatske promjene napravila jedna vrsta – čovjek.
PROČITAJTE JOŠ
Ptice mijenjaju svoje navike, a to smo primijetili kod naših zimovalica. Kada su bile hladne zime, ptice iz Sibira dolazile su u naše krajeve, međutim u zadnjih 20 godina takve su vrste premjestile svoja zimovališta u Poljsku, gdje zime također nisu tako oštre. Imamo čitav niz zimovalica koje nam ne dolaze u velikom broju, kao prije 20 godina. Pojavljuje se sve više vrsta koje su bile tipične za Mediteran na gniježdenju u Slavoniji. Mi to kao znanstvenici nastojimo moderirati, postoje klimatski atlasi, atlasi ptica gnjezdarica… Ptice viskoplaninskih krajeva bit će u sve većim problemima, jer njihova staništa gube svoja svojstva”, rekao je Mikuška.
Ove godine ima znatno manje komaraca i komarica – koje nas grizu.
“Uzrok je jednostavan, za njihovo razvijanje potrebna je voda, njihova jaja moraju biti u vodi. No ove godine nije bilo poplave područja na kojima su ženke položile jaja i nije došlo do razvoja ličinki, pa ni odraslih komaraca”, rekao je biolog.
Dramatično smo protiv zaprašivanja komaraca
Što to znači za ekološki sustav?
“Komarci imaju veliku ulogu u eko sustavu, jer njihove ličinke služe kao hrana životinjama, posebno vodenim životinjama. Ako imate manjak izvora hrane dolazi do problema u ishrani životinja, te posljedično do otežanog hranjenja mladih i smanjenog uspjeha gniježdenja ptica. Komarci su važan dio poplavno-močvarnog eko sustava i zalažemo se za njihovu zaštitu, ma koliko to bilo nepopularno”, rekao je Tibor Mikuška.
PROČITAJTE JOŠ
Ima li drugog načina za borbu s komarcima osim zaprašivanja?
“Mi ih najčešće tamanimo koristeći paljenje dizela s mješavinom pesticida, a time ne trujemo samo komarce nego i sve druge kukce, pa i same sebe. Naravno da smo dramatično protiv takvih mjera posipanja prirode otrovom i zalažemo se za mjere obrane u naseljima. Oni nas neće ubiti, samo nas maltretiraju”, kazao je biolog.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!