Europska komisija predložila je u četvrtak modernizaciju europskog zakonodavstva o baterijama kojom želi osigurati da sve baterije koje se stavljaju na tržište EU-a budu održive, visokokvalitetne i sigurne, priopćeno je iz Bruxellesa.

To znači da se baterije proizvode s najmanjim mogućim utjecajem na okoliš te da se za njihovu proizvodnju koriste materijali dobiveni uz potpuno poštivanje ljudskih prava te socijalnih i ekoloških standarda.

Baterije moraju biti dugotrajne i sigurne, a na kraju njihova vijeka trajanja trebalo bi ih prenamijeniti, obnoviti ili reciklirati, kako bi se izbjeglo rasipanje vrijednih materijala, objašnjava Komisija.

Zahtjevi se odnose na sve baterije (industrijske, automobilske, baterije za električne automobile i prijenosne baterije) koje se stavljaju na tržište EU-a i ključni su za razvoj održivije i konkurentnije industrijske proizvodnje baterija diljem Europe i cijelog svijeta, ističe.

Potražnja za baterijama ubrzano raste i očekuje se da će do 2030. porasti 14 puta, prije svega zbog širenja električnog prijevoza.

Komisija želi da u Europi do 2030. bude 30 milijuna električnih vozila, kako bi se ostvario cilj klimatske neutralnosti do 2050.

„Novom uredbom o baterijama pridonijet će se smanjenju utjecaja baterija na okoliš i društvo tijekom njihova životnog vijeka. Današnjim se prijedlogom Europskoj uniji omogućuje da poveća uporabu i proizvodnju baterija na siguran, kružan i zdrav način”, izjavio je izvršni potpredsjednik EK za Zeleni plan Frans Timmermans.

„Komisija predlaže novi regulatorni okvir za baterije prilagođen budućim izazovima kako bi se osiguralo da na tržište EU-a dospiju samo najzelenije, najučinkovitije i najsigurnije baterije”, istaknuo je potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič.

Komisija predlaže zadržavanje postojećih ograničenja u pogledu uporabe opasnih tvari u svim vrstama baterija, posebno žive i kadmija.

Po prijedlozima, od 1. srpnja 2024. sve industrijske baterije i baterije električnih vozila s unutarnjim spremnikom koje se stavljaju na tržište Unije morat će imati izjavu o ugljičnom otisku.

Od 1. siječnja 2026. te baterije morat će imati oznaku razreda učinkovitosti u pogledu intenziteta ugljika, a od 1. srpnja 2027. morat će poštovati pragove najveće dopuštene razine ugljičnog otiska.

Od 1. siječnja 2027. za industrijske baterije i baterije električnih vozila s unutarnjim spremnikom morat će se prijaviti sadržaj recikliranog kobalta, olova, litija i nikla koji se u njima nalaze.

Od 1. siječnja 2030. te će baterije morati sadržavati minimalne razine recikliranog sadržaja (12 posto kobalta, 85 posto olova, 4 posto litija i 4 posto nikla). Od 1. siječnja 2035. te bi se razine dodatno povećale (20 posto kobalta, 10 posto litija i 12 posto nikla).

Pravila se primjenjuju na sve baterije koje ulaze na tržište EU-a, neovisno o njihovu podrijetlu. Za baterije proizvedene izvan EU-a uvoznik ili distributer baterija u EU-u morat će osigurati usklađenost baterija sa zahtjevima utvrđenima u uredbi.

Komisija predlaže i povećanje stope odvojenog prikupljanja prijenosnih baterija s trenutačnih 45 posto na 65 posto 2025. i na 70 posto 2030.

Kina danas ostvaruje gotovo 80 posto svjetske proizvodnje litij-ionskih baterija.

Europski proizvođači mogli bi pokriti europsku potražnju za baterijama za električna vozila do 2025., procjenjuje Komisija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.