Gotovo svakog ljetnog vikenda svjedoci smo velikih gužvi na našim autocestama. Ponajviše se to odnosi na autoceste koji vode prema jugu, ali i druge dionica bilježe veći promet tijekom ljetnih mjeseci, a veći promet nosi sa sobom i veći rizik.
A broj automobila na autocestama raste iz godine u godinu. Tako je u prvih pet mjeseci ove godine zabilježeno povećanje prometa u odnosu na prvih 5 mjeseci 2022. godine za 11,5 posto, dok su predviđanja za mjesec lipanj i do 13 posto, govore nam podaci Hrvatskih autocesta (HAC).
No u vrijeme većeg prometa, povećava i broj prometnih nesreća. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), samo prošle godine je na hrvatskim autocestama zabilježena 1.921 prometna nesreća. Od tog broja, 24 nesreće su bile s poginulim, 403 s ozlijeđenim osobama.
U tim nesrećama smrtno je stradalo 38 osoba, 158 je teže, a 549 lakše ozlijeđeno. U ostalim nesrećama nastala je samo materijalna šteta.
Usporedbe radi, u prvih šest mjeseci ove godine su na autocestama zabilježene 982 prometne nesreće. Od tog broja, devet nesreća je bilo s poginulim, a 200 s ozlijeđenim osobama.
U tim je pak nesrećama smrtno stradalo devet osoba, 62 su teže ozlijeđene, a 294 lakše. U ostalim nesrećama nastala je samo materijalna šteta.
Različiti podaci
Prema HAC-u, u 2022. godini na autocestama zabilježeno je ukupno 2.837 prometnih nesreća. Ta se brojka razlikuje od one koju su nam poslali iz MUP-a, a kako su nam objasnili, oni vode statistike za svaku prometnu nesreću koja se dogodi na autocestama, neovisno je li na istu izašla i prometna policija te sastavila zapisnik.
Razlika u brojkama vidljiva je i u prvih šest mjeseci 2023. godine, jer u HAC-u tvrde da je zabilježeno ukupno 1.457 prometnih nesreća. Navode i kako je u prvih šest mjeseci prošle godine smrtno stradalo devet osoba, dok je u prvih šest mjeseci 2023. smrtno stradalo sedam osoba.
Najopasnije dionice
Kao što je i za očekivati, najveći broj tih nesreća događa se u ljetnim mjesecima, a prema podacima MUP-a prednjače autoceste A1 i A3. To se podudara s podacima HAC-a, čiji podaci iz 2021. i 2022. kažu da je mjesec u kojem se dogodilo najviše prometnih nesreća bio srpanj, a nakon toga slijedi kolovoz. Napominju i da baš u srpnju i kolovozu bilježe i najveći promet na autocestama.
Kada su u pitanju crne točke na našim autocestama, iz HAC-a nam kažu kako ne postoje točke na kojima se događa više nesreća. No dodaju da, gledajući podatke o prometnim nesrećama za 2021., 2022. i prvih šest mjeseci 2023. g., dionica na kojoj se najčešće događaju prometne nesreće je Lučko – Donja Zdenčina (A1), a nakon slijedi dionica Novska – Okučani (A3).
Koliko su sigurne hrvatske autoceste?
Potvrdili su nam da su u proteklih devet godina proveli dvije dugogodišnje neovisne analize u skladu s EU Direktivama, koje su za cilj imale dobiti relevantan uvid u trenutno stanje sigurnosti na kompletnoj mreži autocesta, a za potrebe istraživanja autoceste su podijeljene na dionice od svega 20 km.
“Zadnji dobiveni rezultati pokazuju da 49 posto dionica ima nisku stopu prometnih nesreća (što bi bila ocjena 5), dok 51 posto ima srednje nisku stopu prometnih nesreća (ocjena 4). Ono što je za sve korisnike bitno je da srednje visoku i visoku stopu prometnih nesreća, čak niti srednju stopu nije imala niti jedna dionica (što bi značilo da niti jedna dionica nije dobila trojku, dvojku ili jedinicu”, objasnili su iz HAC-a.
Glavni uzroci nesreća na autocestama
Što se tiče uzroka nesreća, najviše njih dogodilo se zbog neprilagođene i prevelike brzine. Iz MUP-a nam objašnjavaju kako su to ujedno i najčešći prekršaji zbog kojih se kažnjavaju vozači na autocestama.
Također, upozoravaju i na izrazito opasan prekršaj vožnje u suprotnom, odnosno zabranjenom smjeru. Takvih je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno čak 15, na sreću bez posljedica.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!