Izložba 'Faust Vrančić u kontekstu europske baštine' otvara se 13. studenog u palači Falconieri u Rimu, priopćila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Izložbu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici u suradnji s Veleposlanstvom Mađarske u Rimu, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Tehničkim muzejom ‘Nikola Tesla’ iz Zagreba, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Ministarstvom kulture Republike Hrvatske.
Cilj izložbe je u godini Europske kulturne baštine dodatno promovirati i talijanskoj javnosti predstaviti ovog hrvatskoga velikana. Nakon otvorenja izložbe održat će se i okrugli stol na kojem će sudjelovati profesor Adriano Papo s izlaganjem o eruditima i humanistima iz Dalmacije koji su u 16. stoljeću djelovali u Italiji, Hrvatskoj i Mađarskoj.
Marijana Borić s Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU govorit će o intelektualnim obzorima i duhovnom nasljeđu Fausta Vrančića, a Anja Nikolić-Hoyt iz Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU o ‘Petojezičnom rječniku’ Fausta Vrančića.
Ime Fausta Vrančića (1551.–1617.) veže se uz brojna područja – bio je biskup, polihistor, diplomat, izumitelj i plodan pisac djela iz područja leksikografije, tehnike, logike, etike, povijesti i književnosti.
Izložbom će se u cjelini predstaviti život i raznoliki opus Fausta Vrančića, kojom se predstavlja veliki Šibenčanin koji je zamislima prelazio granice epoha, a duhovnim, intelektualnim i političkim djelovanjem povezivao različita područja onodobne Europe – od rodnog Šibenika i Dalmacije, Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva i Habsburškog Carstva, do Mletačke i Papinske Države.
Autori izložbe su Marijana Borić (izložbeni postav: Intelektualno i duhovno djelovanje Fausta Vrančića), Ivan Halić (izložbeni postav: Faust Vrančić-Machinae novae) i Nela Marasović (virtualni postav).
Na izložbi će biti predstavljena građa iz bogatog fonda NSK u Zagrebu, koja čuva najvažnija Vrančićeva djela (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae i Machinae novae), kao i dio rukopisne ostavštinu njegove obitelji.
Vrančićev životni put, njegova djela kao i građa vezana uz njegov život i rad predstavit će se građom izloženom u vitrinama, virtualnim postavom, maketama i panoima koji prikazuju Vrančićev razvoj, te tumače značaj njegovih djela kao i njegov doprinos europskom nasljeđu.
Vrančićevi najvažniji projekti izloženi u djelu ‘Machinæ novæ’ odražavaju njegovo vizionarstvo i anticipiraju daljnji razvoj tehnike, što ovo djelo čine posebno vrijednim i jednim od kapitalnih djela renesansne tehnike.
Stoga će ovo djelo biti posebno predstavljeno u postavu pokretnom izložbom ‘Faust Vrančić – Machinae novae’, koju je Tehnički muzej ‘Nikola Tesla’ u Zagrebu priredio u povodu obilježavanja 400. obljetnice tiskanja tog djela u Veneciji 1615.
Marijana Borić ističe da je Faust Vrančić, zbog svog plodnog i raznovrsnog opusa, u hrvatskoj znanosti i kulturi metafora renesanse. Načinom promišljanja i djelovanja bio je, tvrdi, humanist koji je djelima nastojao unaprijediti ljudski život, obogatiti ga i načiniti dostojnim življenja.
Zadivljuje činjenica, naglašava, da i nakon četiri stoljeća, pojedini njegovi dugovječni projekti kao most od metala, most ovješen o lance, žičara, prvi amortizeri u povijesti tehnike, padobran i drugi u ponešto modificiranom, suvremenijem obliku još uvijek nalaze široku primjenu diljem svijeta.
Pokretan živim intelektom i tehničkim duhom zamišljao je konstrukcije koje nisu mogle biti realizirane u njegovo doba, istaknula je, dodavši da su mnoge njegove ideje čekale stoljećima da zažive u praksi.
Borić smatra da nas raznovrsnost njegova opusa i univerzalnost poruka obvezuje na kontinuirano istraživanje i daljnju afirmaciju njegova nasljeđa.
Izložba je otvorena do 7. prosinca.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
