18. Festival europske kratke priče

Kultura 23. svi 201911:27 > 11:34
Promo

Festival europske kratke priče manifestacija je koji se uz pomoć Ministarstva kulture RH, Ureda za kulturu grada Zagreba te kulturnih instituta i veleposlanstava zemalja koji djeluju u Hrvatskoj održava već osamnaest godina, u organizaciji Hrvatskog društva pisaca (HDP).

Na osamnaestome izdanju FEKP-a, temom HOMO NARRANS istražujemo temeljnu ljudsku potrebu za pričanjem. Uživamo li svi jednaka prava i mogućnosti da ispričamo svoju priču? Jesmo li kao pojedinci i društvo spremni čuti priče drugih? Kao pripovijedajuće biće, čovjek oduvijek brodi morem priča, a razumijevanje te vještine i duboko ljudske potrebe, kao i pomicanje granica onoga što smo spremni čuti i razumjeti, predstavlja mjeru našeg razumijevanja nove Europe i svijeta u kojem živimo.

Gosti su ovogodišnjeg festivala autori koji pišu različite forme, autori fluidnih identiteta, koji obitavaju na razmeđu različitih kultura – László Krasznahorkai (Mađarska), Rosa Liksom (Finska), Elvis Malaj (Albanija/Italija), Melania Mazzucco (Italija), Colum McCann (Irska), Semezdin Mehmedinović (BiH/SAD), Josip Novakovich (Hrvatska/Kanada), Andrés Neuman (Argentina/Španjolska), Antonio Ortuňo (Meksiko), Goran Samardžić (BiH), Adania Shibli (Palestina), Alan Titley (Irska), Melatu Uche Okorie (Nigerija/Irska), Eley Williams (UK) te mnoštvo domaćih autora.

VAŽNO JE NAGLASITI:

Suradnja s Hay festivalom – jednim od najznačajnijih svjetskih festivala književnosti, s kojim u Rijeci 2020 ostvarujemo suradnju na projektu Vizije budućnosti, kao I na istoimenoj antologiji koja okuplja 28 autorica – književnica, znanstvenica, aktivistica, umjetnica… – iz 28 europskih zemalja.

Irski program: gostovanja troje autora koji pokazuju mnogolikost suvremene irske književnosti, pitanja koja postavlja, teme kojima je zaokupljena – baš kao i načine na koje migracije mijenjaju naš svijet. Colum McCann jedan je od najznačajnijih suvremenih irskih I američkih autora, dobitnik niza najprestižnijih nagrada (National Book Award, Impac Dublin, Pushcart Prize…), predstavnik one Irske koja se iselila u SAD. Alan Titley, jedan je od najznačajnijih irskih pisaca koji pišu na irskom jeziku, a Melatu Uche Okorie autorica rođena u Nigeriji, koja je iskustvo 8 I pol godina traženja azila u Irskoj pretočila u potresnu knjigu koja ju je učinila snažnim novim glasom irske književnosti.

Priče o putovanjima i migracijama kao tema knjiga koje predstavljamo na FEKP-u: Od “Uvijek za Homerom”, knjige koju je dobitnik nagrade Man Booker International, slavni László Krasznahorkai, napisao nakon svog putovanja Dalmacijom a koja svoje prvo izdanje ima baš u Hrvatskoj I romana “Transatlantik” zvijezde irske književnosti Columa McCanna, preko romana “Putnik stoljeća” Andrésa Neumana, koji je argentinskom piscu kojemu se divio i Roberto Bolaño donio prestižnu nagradu Alfaguara, ili pak razornog romana “Spaljeni” meksičkog pisca Antonia Ortuña o sudbini migranata koji se iz Srednje Amerike pokušavaju domoći SAD-a (Neuman i Ortuño proglašeni su najboljim novim romanopiscima španjolskog jezika); od dokumentarnog romana “Ja sam s tobom: Brigittina priča” kojime proslavljena talijanska autorica, dobitnica nagrade Strega, Melania Mazzucco donosi sudbinu ilegalne imigrantice Brigitte u Italiji, pa do puta koji mlada Finkinja u romanu Rose Liksom “Kupe br. 6” provede u vlaku na putu korz Sibir u osvit sloma SSSR-a – sve ove knjige imaju zajednički nazivnik – putovanje, migraciju, promjenu.

Tom temom u svojim djelima bave se i ostali pisci, što će na najbolji način ilustrirati prvo događanje festivala – FEKP ćemo otvoriti razgovorom Semezdina Mehmedinovića i Miljenka Jergovića – dvojice pisaca koji su otprilike u isto doba svojim pričama u svijet krenuli iz Sarajeva, koji danas žive na različitim kontinentima, ali u istom jeziku, i za koji dan se kao ponajvažniji pisci ovih prostora susreću da govore o pričama koje su morali ispričati.

Radionice kratke priče u suradnji s Cekapeom I Booksom, koje vode nagrađivani pisci I profesori – Josip Novakovich I Alan Titley; strip program koji vodi nagrađivana autorica Irena Jukić Pranjić; Natječaj za kratku priču koji smo otvorili I za mlade; projekt Riječke taksi priče, koji je okupio riječke pisce, video-umjetnike I taksiste te Nastupi domaćih autora: od već afirmiranih (Marina Šur Puhlovski, Maša Kolanović, Suzana Matić, Tea Tulić, Zoran Malkoč, Senko Karuza, Drago Glamuzina, Miroslav Kirin, Tomica Bajsić, Ivan Jozić, Jelena Zlatar Gamberožić…) do onih koji dolaze (Marija Dejanović, Goran Paladin, A.Z. Stolica, Dunja Matić…)

Programska je posebnost i težnja ovog festivala dovesti u Hrvatsku najznačajnija imena suvremene europske književne scene te osmisliti manifestaciju koja bi se živošću i neposrednošću, ali i ozbiljnošću i atraktivnošću pretvorila u jedan od središnjih književnih događaja u Hrvatskoj, u čemu – sudeći po broju posjetitelja te reakcijama domaćih i inozemnih medija te gostiju – uspijevamo.

U dosadašnjih sedamnaest izdanja FEKP-a ugostili smo dobitnike najuglednijih svjetskih nagrada poput Pulitzerove, nagrade Man Booker, Independent, Strega, Dublin IMPAC, Frank O’Connor ili američke National Book Award. Počasni gosti bili su nam Irska, Vels, Nizozemska, Škotska, Brazil i Katalonija, pozornice su odzvanjale „velikim“ i „malim“ jezicima (islandski, baskijski, latvijski, malteški, velški…), a u projektu blizancu festivala, ediciji Antologije europske kratke priče, objavljeno je 18 vrijednih knjiga, zemljovida onoga što je prezent, a vjerojatno i futur književnosti našega kontinenta.

Još jedna stvar po kojoj se FEKP ističe među književnim manifestacijama jest težnja da rezultat našeg djelovanja ne bude vidljiv samo u Zagrebu, i ne samo tijekom trajanja festivala. Svake godine FEKP se dijelom programa seli u druge hrvatske gradove (Osijek, Beli Manastir, Hvar, Zadar, Rijeka, Split, Dubrovnik, Pazin, Varaždin, Šibenik…), a 2019. Festival gostuje u Rijeci, uz podršku lokalnoga Ureda za kulturu, kao dio projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture. Uz nastupe pisaca važan dio FEKP-a čine prevoditeljske radionice na kojima nagrađujemo najbolje mlade prevoditelje, a tu su i susreti književnih profesionalaca, književni natječaji te suradnja s rezidencijama za pisce u zemlji i inozemstvu.

Kontinuitetom i kvalitetom jedinstven na našoj književnoj sceni, ovaj projekt prepoznat je i izvan Hrvatske, što se očituje i članstvom u međunarodnoj platformi Literature Across Frontiers te uspješnoj suradnji s brojnim europskim kulturnim fondacijama i institucijama (Traduki, ILE, ITHL, Scottish Art Council, Institut Etxeparre, NLPVF, Institut Ramon Llull…).

Uvjereni smo da će uobičajeno snažan interes domaće publike, kao i medijska pokroviteljstva vodećih tiskanih i elektronskih medija, i u 2019. godini učiniti ovo događanje prvorazrednom kulturnom ponudom Zagreba, Rijeke i Hrvatske.

Gosti

Na ovogodišnjem FEKP-u gostuju pisci koji u svome djelu na raznovrsne načine tematiziraju osnovnu ljudsku potrebu, sposobnost i nuždu – da se ispriča i u svemu oko sebe prepozna priča. Velik broj pozvanih pisaca ima iskustvo imigranata, doseljenika, Drugih i(li) Drugačijih. Njihove priče ponekad unose nemir i ne laskaju dominantnim pričama, ponekad su humorne, ponekad tužne, ali nam uvijek otkrivaju svijet u kojem živimo.

1. Laszlo Krasznahorkai (Mađarska)

Izdavači: MAMA i Oceanmore

Kultni pisac i scenarist. Dobitnik više najprestižnijih svjetskih književnih nagrada, među kojima i nagrade Man Booker International. Krasznahorkai je sasvim sigurno jedan od najoriginalnijih svjetskih autora današnjice. U Hrvatskoj mu upravo izlazi nova knjiga „Uvijek za Homerom“, priča o priči koja stoji u temelju naše civilizacije, savršena za razgovor o homo narransu.

2. Colum McCann (Irska / USA)

Izdavač: Profil

Jedan od najcjenjenijih irskih pisaca današnjice, autor bestesllera i dobitnik najprestižnijih nagrada: američke književne nagrade National Book Award, nagrade IMPAC Dublin, nagrade Pushcart… Njegov kratki film Sve u ovoj zemlji mora bio je nominiran za Oskara, djela su mu prevedena na više od 40 jezika, a supokretač je svjetske neprofitne organizacije za razmjenu priča Narrative 4.

3. Andrés Neuman (Argentina/Španjolska)

Izdavač: HENA

Nagrađivani pisac romana, kratkih priča i poezije. Proglašen jednim od najvažnijih mladih latinoameričkih autora u izboru „Bogotá-39“ Hay Festivala i magazina Granta. Roman Putnik stoljeća ovjenčan je brojnim nagradama, među kojima se ističu najcjenjenije latinoameričko priznanje za roman Alfaguara, Premio de la Crítica, uži izbor za IMPAC Dublin i nagrada časopisa Independent za stranu prozu. Knjige su mu prevedene na dvadesetak jezika.

4. Semezdin Mehmedinović (BiH / USA)

Izdavač: FRAKTURA

Za roman Me’med, crvena bandana i pahuljica prošle je godine dobio više nagrada, između ostalih nagradu Mirko Kovač i Meša Selimović, za najbolji roman na govornom području Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, i Hrvatske. Uskoro mu izlazi nova knjiga priča.

5. Melania Mazzucco (Italija)

Izdavač: OCEANMORE

Dobitnica najprestižnije talijanske književne nagrade Strega, ali i niza drugih nagrada s područja filma, kazališta i radija. Prevođena na više svjetskih jezika. Piše za The New York Times, El País i la Repubblica.

6. Antonio Ortuño (Meksiko)

Izdavač: FRAKTURA

Ponajbolji meksički pisac srednje generacije, dobitnik više prestižnih nagrada, jedini je meksički pisac uvršten u Grantin popis najboljih mladih romanopisaca španjolskoga jezika. Kao i Argentinac Neuman, dijete je španjolskih doseljenika, a svojim djelima, osobito u romanu Spaljeni (Fraktura), tematizira priču migranata iz Srednje Amerike, koji na putu prema SAD-u prolaze torturu meksičkih narkokartela te nezainteresiranih i korumpiranih državnih službenika.

7. Rosa Liksom (Finska)

Izdavač: HENA

Nagrađivana finska spisateljica, ali i renomirana slikarica i redateljica. Potječe iz obitelji farmera i lovaca na sobove sa sjevera Finske. U dobi od sedamnaest godina napušta Laponiju zbog studija antropologije i društvenih znanosti na sveučilištima, prvo u Helsinkiju, a potom u Kopenhagenu i Moskvi. Za roman Kupe br. 6 (Hena-com) dobila je nagradu Finlandia Literary Prize.

8. Goran Samardžić (BiH)

Izdavač: VBZ

Jedan od vodećih bosanskohercegovačkih pisaca svoje generacije. Za roman Šumski duh nagrađen je godišnjom nagradom Društva pisaca BiH te je bio finalist nagrade Jutarnjeg lista, kao i nagrade Meša Selimović za najbolji roman napisan na području Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Prevođen je na više europskih jezika.

9. Josip Novakovich (Hrvatska/Kanada)

Izdavači: Profil, Sandorf

Finalist prestižne nagrade Man Booker International, Novaković je hrvatsko-kanadski pisac čiji je opus označen temama egzila, rata i religioznosti, ali koji u svojim duboko intimnim pripovijestima ne bježi ni od fantastike i satire. Zajednička odrednica, kao i uvijek kod Novakovića, bilo bi istraživanje onoga što čini čovjeka, sa svim njegovim ljepotama, užasima, manama i veličanstvenošću.

Autori dosad nepoznati hrvatskoj publici: Malaj, Shibli, Uche Okorie, Titley, Williams

Uz Columa McCanna, irsko-američkog pisca, irska književnost zastupljena je s još dvoje sjajnih autora: Alan Titley nagrađivani je pisac koji piše na irskome jeziku, a Melatu Uche Okorie nagrađivana je spisateljica rođena u Nigeriji koja je osam i pol godina provela kao tražiteljica azila u Irskoj, da bi o tome iskustvu posvjedočila u potresnoj zbirci priča This Hostel Life. To troje autora savršeno zatvara portret suvremene irske književnosti, njezinih preokupacija i iskustava.

Adania Shibli jedna je od najznačajnijih suvremenih palestinskih autorica, Elvis Malaj albanski je autor koji je imigrirao u Italiju i pišući na talijanskom dospio u finale prošlogodišnje nagrade Strega, a Eley Williams jedna je od najinventivnijih suvremenih britanskih autorica kratke priče.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža TwitterFacebook | Instagram.