U oblikovanju politike suzbijanja SLAPP tužbi iznimno je važno ujednačavanje sudske prakse, ali i edukacija novinara i sudaca, istaknuto je u utorak na Okruglom stolu o problematici strateških tužbi usmjerenih protiv javne participacije (SLAPP).

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek podsjetila je kako je još u lipnju to ministarstvo osnovalo Stručnu radnu skupinu s ciljem pružanja savjetodavne podrške u oblikovanju politike suzbijanja SLAPP tužbi, ali i kako bi se potaknula razmjena stručnih znanja i uspostavile inicijative unapređenja položaja novinara i nakladnika suočenih s takvim tužbama.

Ministrica je naglasila i kako su se u vezi s tom problematikom okupili predstavnici medijskog sektora, odvjetništva, pravosudnih tijela i akademske zajednice, te je najavila daljnje donošenje medijske regulative posebno istaknuvši skoro donošenje Zakona o elektroničkim medijima (ZEM), ali i pripremu ”krovnog” Zakona o medijima. Istaknula je i kako su medijska politika, samoregulacija i regulacija iznimno važni u oblikovanju politike suzbijanja SLAPP tužbi ocijenivši i kako je namjera da se time pritisak na novinare, ako već ne ukloni, onda barem smanji.

Kazala je i kako je u pitanju SLAPP tužbi problem što u tome nema nezavisnog regulatora u pitanjima svih tužbi protiv medija, osim djelomično Vijeća za elektroničke medije, što stvara pritisak na sudove.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica naglasio je potrebu ujednačavanja sudske prakse u slučajevima SLAPP tužbi te ocijenio kako bi Vrhovni sud trebao donositi važne odluke u uređenju pravnih standarda primjenjivih u tim slučajevima. Naglasio je i potrebu da se postupci u tim slučajevima riješe u što kraćim rokovima, ali i da suci budu educirani.

Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Lisičar istaknuo je i kako je problem sa SLAPP tužbama taj što se još nije iskristalizirala njihova točna definicija, no da su ipak najpoznatije one protiv novinara, ali da su česte i one prema aktivistima za ljudska prava i zaštitu okoliša. SLAPP tužbe ipak najviše pogađaju male medije i slobodne novinare, ocijenio je Lisičar upozorivši i kako podnositelji tih tužbi često zloupotrebljavaju pravo na pristup sudu što nimalo ne pridonosi rješavanju problema.

Sudac Vrhovnog suda Željko Pajalić istaknuo je da je dužnost tog suda ujednačavanje sudske prakse, ali je kazao i kako se slaže s ocjenom da suci ne poznaju medije te da ”većina sudaca zapravo bježi od medija”. Istaknuo je i kako Vrhovni sud, nažalost, nema bolji pregled oko SLAPP tužbi te da nema analitiku tih slučajeva.

Upravo analitiku tužbi protiv medija predstavila je predstavnica Hrvatskog novinarskog društva (HND) Suzana Lepan Štefančić naglasivši kako je do travnja ove godine bilo aktivno najmanje 924 tužbi protiv medija i novinara, od kojih tužitelji potražuju gotovo 78,5 milijuna kuna. Dodala je i kako je broj tužbi u porastu, a naročito SLAPP tužbi kao novog oblika zastrašivanja i cenzure novinara i medija.

Glavni urednik Globusa Zdravko Milinović upozorio je na opasnost od „serijskih SLAPP tužitelja’ među kojima je najviše političara, ali i sudaca te da je Hanza medija najtuženija medijska kuća.

Glavni urednik 24sata Goran Gavranović i izvršni urednik Ivan Buča upozorili su na ”kolateralne” žrtve tužbi protiv medija – potrebi rezervacije novca za sudske procese što smanjuje novac za razvoj i bavljenje novinarstvom, ali i na činjenicu da u slučaju tužbi za duševne boli ne postoje ovlašteni vještaci niti nitko ne traži njihova vještačenja na sudu.

Predstavnik Sindikat novinara Hrvatske (SNH) Dušan Miljuš istaknuo je potrebu edukacije sudaca u SLAPP tužbama, ali i novinara koji su, silom prilika, prisiljeni pisati o problematici koju ne znaju

U raspravi su sudjelovali i sutkinja Vrhovnoga suda RH Goranka Barać-Ručević (u ime Pravosudne akademije), te profesorica prava Romana Matanovac Vučković i urednica u informativnom programu Nove TV Ivana Ivančić.