Dostupne tehnologije mikrofona, kakvi se ugrađuju u mobitele i pametne zvučnike, danas su sasvim dovoljne da bi se precizno utvrdila alkoholiziranost pojedinca, bez potrebe za analizom daha ili krvi.
Otkriva to nova studija objavljena u časopisu Journal of Studies on Alcohol and Drugs, koja kaže da se statističkom analizom govora kod osobe može prilično precizno utvrditi ne samo da je pod utjecajem alkohola, nego je moguće zaključiti i kolika je trenutačna razina alkohola u krvi pojedinca.
Digitalni alkotest
Za ovu su metodu otkrivanja alkoholiziranosti zaslužni znanstvenici s američkog Stanforda te s kanadskog Sveučilišta u Torontu, koji su je i potvrdili studijom na (relativno malenom uzorku) od 18 ispitanika. Njih su podvrgnuli kontroliranom pijanstvu – davali su im prema njihovoj tjelesnoj težini određene doze alkohola u pravilnim vremenskim razmacima. Razinu intoksikacije mjerili su i klasičnim “dregerom”, tj. mjerenjem koncentracije alkohola u dahu, ali i pomoću mikrofona.
Svaki od ispitanika imao je zadatak pročitati zamršene jezične konstrukcije (jezikolomke), prije svakog pijenja doze te nakon toga, u pravilnim vremenskim razmacima. Njihovo čitanje bilo je snimano mobitelom, udaljenim 30 do 60 centimetara, a snimke su potom digitalno obrađivane. Prvo su s njih izolirani glasovi ispitanika, potom nacjepkani na isječke trajanja po jednu sekundu, a potom je računalni sustav u isječcima analizirao svojstva glasa, prenosi bug.hr.
Kada su rezultati tog digitalnog beskontaktnog alkotesta uspoređeni s onima iz analizatora daha, pokazalo se da je eksperiment uspio dati podatak o razini alkoholiziranosti ispitanika s točnošću od 98 posto. Osnovna namjena ovakvih sustava u budućnosti mogla bi biti sprječavanje prometnih nezgoda ili nesreća na radu – ako se, primjerice, on ugradi u vozila, koja već imaju mikrofone, ili pak u mobitele i pametne zvučnike, moglo bi se spriječiti mnogo neželjenih situacija izazvanih pod utjecajem alkohola.
Metoda bi se mogla kombinirati i s ostalim senzorima u pametnim uređajima, pa uz glas analizirati i uzorke tipkanja ili hoda. Takvim bi pasivnim trajnim praćenjem sustav mogao doznati kada je osoba pod utjecajem opojnih sredstava i upozoriti ih na to – te u konačnici, spriječiti ozljede i spasiti živote.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!