Otkriveno porijeklo kuge, jednog od najzloglasnijih ubojica u povijesti

Znanost 16. lip 202212:27 > 13:05 1 komentar
Profesionalni lovci na štakore tijekom epidemije kuge početkom 20. stoljeća u Australiji: GL Archive / Alamy / Alamy / Profimedia

Znanstvenici vjeruju da su otkrili porijeklo Crne smrti, odnosno kuge koja je prije više od 600 godina odnijela nekoliko desetaka milijuna života u Europi, Aziji i sjevernoj Africi.

Sredinom 14. stoljeća dogodila se zdravstvena katastrofa koja se do danas smatra jednom od najznačajnijih epizoda u ljudskoj povijesti. Kuga se širila od Azije do Europe gdje je, procjenjuje se, ubila gotovo polovicu stanovništva tadašnjeg kontinenta, a porijeklo bolesti do danas je ostalo kontroverzno unatoč tome što se njezin smrtonosni oblik povukao iz Europe do otprilike 18. stoljeća.

VEZANE VIJESTI

Unatoč svom napretku tehnologije znanstvenici nisu mogli utvrditi porijeklo ove opasne bolesti, sve dosad. Nove analize pokazuju da je kuga nastala u Kirgistanu u središnjoj Aziji početkom 1330.-tih.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Stirling u Škotskoj, njemačkih Instituta Max Planck i Sveučilišta Tübingen analizirao je stare uzorke DNK-a, i to iz zuba kostura s groblja nedaleko od jezera Issyk Kul u planinama na sjeveru Kirgistana, piše BBC.

Odabrali su tu lokaciju za istraživanje nakon što su primijetili značajan rast broja pokopa u tom području između 1338. i 1339.

Dr. Maria Spyrou sa Sveučilišta Tübingen rekla je da je tim sekvencirao DNK sa sedam kostura. Analizirali su zube jer oni sadrže krvne žile pa postoje velike šanse da se otkriju patogeni nastali u krvi koji su mogli uzrokovati smrt.

Otkrili su Yersiniju pestis, bakteriju koja može uzrokovati bubonsku kugu, kod tri kostura.

Mikroskopski prikaz bakterije koja uzrokuje kugu: CDC / AFP

Crnu smrt su proširili ljudi, ne štakori

Dr. Philip Slavin, povjesničar sa Sveučilišta Stirling, rekao je: “Naša studija daje odgovor na jedno od najvećih i najfascinantnijih pitanja u povijesti i određuje gdje i kad je najzloglasniji ubojica ljudi u povijesti započeo svoj pohod.”

Istraživanje, dakako, ima neka ograničenja, uključujući vrlo malene uzorke.

Stručnjak u Kongu uzima uzorak mrtvog štakora za potvrdu kuge: Caroline Thirion / AFP / Profimedia

Dr. Michael Knapp sa Sveučilišta Otago na Novom Zelandu, koji nije bio uključen u istraživanje, pohvalio je vrijednost ovog otkrića, no i napomenuo: “Podaci od puno više osoba, iz različitih doba i regija, jako bi pomogli razjasniti podatke koje imamo i što oni znače.”

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature pod nazivom “Izvor Crne kuge u 14. stoljeću u Euroaziji”.

Nadgrobni spomenik žrtve kuge u Parizu / Stephen French / Alamy / Alamy / Profimedia

Što je bubonska kuga?

Kuga je potencijalno smrtonosna zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Yersinia pestis koja pak živi u nekim životinjama, uglavnom glodavcima, kao i u buhama na njima.

Simptomi bolesti najčešće uključuju bolne i otečene limfne čvorove u preponama i pod pazusima.

Između 2010. i 2015. dijagnosticiranao je 3.248 slučajeva kuge u svijetu, uključujući 584 smrti.

Kugu su zvali i Crna smrt jer uzrokuje crne gangrene i odumiranja dijelova tijela poput prstiju.

Nadgrobni spomenik žrtve kuge na groblju kod jezera Issyk Kul u Kirgistanu:AFP PHOTO / A.S. LEYBIN

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare