U još jednoj zvjezdanoj godini za znanost, astronomi su otkrili nova otkrića o kozmosu, biolozi su urezali jasniju kartu stvorenja našeg planeta, a paleontolozi su oslikali detaljniju sliku dinosaura koji su lutali Zemljom prije milijune godina.
Najnoviji sažetak znanstvenih istraživanja čovječanstva nastavlja intrigirati i otkrivati nove misterije koje treba riješiti.
Evo nekih od najfascinantnijih otkrića 2023., prema odabiru National Geographica.
1) Astronomi otkrili goleme valove u prostorno vremenskoj dimenziji
Po prvi put znanstvenici su otkrili niskofrekventne gravitacijske valove koji se kreću galaksijom. Ovi kozmički valovi vjerojatno su daleki odjeci supermasivnih crnih rupa koje međusobno djeluju i spajaju se mnogo milijardi svjetlosnih godina daleko. Konzorcij međunarodnih istraživača otkrio je ove kozmičke valove mjereći malene vremenske varijacije u radio signalima sa zvijezda pulsara. Nalazi upućuju na to da je u ranom svemiru bilo daleko više golemih crnih rupa nego što se dosad mislilo, a nastavak proučavanja ove nove vrste gravitacijskih valova mogao bi pomoći u otkrivanju detalja o podrijetlu našeg svemira i bolje objasniti nevidljive tvari i sile koje pokreću kozmos.
2) Moždani dekoder prevodi ljudske misli – nada onima koji su izgubili govor
Iako se tehnički ne radi o uređaju za “čitanje misli”, istraživači Sveučilišta Texas u Austinu izvijestili su o revolucionarnom radu sa svojim novim sustavom temeljenim na umjetnoj inteligenciji – prevođenjem moždane aktivnosti osobe u kontinuirani tok teksta u laboratoriju. Ovaj semantički dekoder ne zahtijeva kirurški implantat, već se umjesto toga oslanja na funkcionalna MRI skeniranja kako bi uhvatio aktivnost mozga kao odgovor na stvari poput podcasta ili slika. Umjesto da daje transkripte riječ po riječ, sustav za dekodiranje mozga u biti stvara rječnik obrazaca moždane aktivnosti na temelju toga kako pojedinac reagira na određene riječi ili slike, a zatim koristi taj rječnik za uspoređivanje aktivnosti mozga s drugim stvarima koje osoba razmišlja o. Ova tehnologija, koja se oslanja na algoritme za generiranje jezika umjetnom inteligencijom, trenutno je u ranim danima, iako je već pokrenula škakljiva pitanja o mentalnoj privatnosti i etici u nedobrovoljnim situacijama. Međutim, obiteljima osoba s komunikacijskim poteškoćama rad pruža novu nadu.
3) Drevni kit mogao bi biti najveća životinja ikada
Drevni kit, prikladno nazvan Perucetus colossus, možda je bio najveća životinja ikada. Nova analiza fosilnih kostiju drevnog kita koji je plovio vodama duž obale Perua prije više od 37 milijuna godina sugerira da je životinja možda težila više od 300 tona i oko 18 metara. Da je doista teška kao što znanstvenici pretpostavljaju, bila bi to najveća poznata životinja koja je ikada živjela. Plavi kitovi, iako su i dalje duži, oko 30 metara, teže samo oko 200 tona.
4) T. rex je imao usne
Tyrannosaurus rex i drugi dinosauri mesožderi vjerojatno su imali drugačiju naboranost nego što se pretpostavljalo – usne koje su pokrivale njihove strašne zube. Tim paleontologa došao je do ovog zapanjujućeg zaključka nakon proučavanja modernih analoga pretpovijesnim životinjama, uključujući ptice i gmazove, zajedno s poznatim detaljima anatomije dinosaura. Napisali su da su T. rex i srodni mesojedi vjerojatno imali meko tkivo koje je prekrivalo njihove oštre zube kako bi zaštitilo usta životinja i održalo njihove zube u vrhunskom stanju za napad.
5) Kameni alati stari 3 milijuna godina otkrivaju domišljatost naših neljudskih rođaka
U jugozapadnoj Keniji, arheolozi su iskopali iznenađujuće otkriće: kameno oruđe zakopano uz fosile hominina Parantropusa, drevnog neljudskog rođaka naše vrste. Otkriće oruđa—koje bi moglo biti staro i do tri milijuna godina—dokazuje da su neljudski hominini razvili kamene tehnologije. Štoviše, sugerira da se razvoj alata dogodio ranije nego što se mislilo. Parantropus je imao velike zube i čeljusti, pa su ideje o njihovoj mogućoj upotrebi kamenog oruđa uglavnom odbačene jer ti predmeti ne bi bili bitni za preradu hrane, rekla je paleoantropologinja Prirodoslovnog muzeja Cleveland Emma Finestone za National Geographic. Čini se da najnovija otkrića pobijaju tu pretpostavku.
6) ‘Izgubljeni svijet’ može potisnuti porijeklo složenog života
Kemijski tragovi izvađeni iz drevnih stijena u Australiji i drugdje sugeriraju da su sofisticirane stanice već bile uobičajene između prije otprilike 1,6 milijardi i 800 milijuna godina, podupirući teorije o iznenađujuće ranoj vremenskoj liniji nastanka složenog života. Evolucija eukariota—organizama koji posjeduju jasno definiranu staničnu jezgru—pokazala se uglavnom nedostižnom, pa se međunarodni istraživački tim odlučio za novu taktiku: lov na nusproizvode molekula na koje se eukarioti oslanjaju da bi formirali svoje stanične membrane. Kad bi mogli pronaći takve dokaze u drevnim uzorcima stijena, zaključili su, to bi moglo poslužiti kao dokaz prisutnosti eukariota. Njihov najstariji uzorak ovih molekula, uzet iz australske formacije Barney Creek, datira od prije 1,6 milijardi godina—pomičući kemijske dokaze o postojanju eukariota u prošlost kako bi se više uskladili s genetskim i mikrofosilnim dokazima.
7) Broj otkrivenih planeta prelazi 5500
U kolovozu, otprilike tri desetljeća nakon što su astronomi pronašli prve planete izvan našeg Sunčevog sustava, znanstvenici su otkrili da su otkrili šest novih egzoplaneta, čime je naš ukupni broj poznatih planeta porastao iznad 5500. Potraga za egzoplanetima, koju omogućuju teleskopi kao što je Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS), nastavlja otkrivati nevjerojatnu raznolikost novih svjetova diljem galaksije. Štoviše, svemirski teleskop James Webb i drugi moćni opservatoriji također pružaju više detalja o tim svjetovima, kao što je K2-18 b—planet veličine između Zemlje i Neptuna koji možda ima globalni ocean ispod guste atmosfere.
8) Čimpanze, kao i ljudi, doživljavaju menopauzu
Biolozi su dugo razmišljali o evolucijskoj dobrobiti životinja koje su davno preživjele svoje reproduktivne godine. Poznato je da samo orke, kitovi ubojice kratkih peraja, narvali, beluga kitovi, lažni kitovi ubojice i ljudi doživljavaju menopauzu. Ali novi rad koji se temeljio na snažnoj, dugotrajnoj analizi hormona u urinu čimpanze potvrđuje da čimpanze u barem jednom lokalitetu, Nacionalnom parku Kibale u Ugandi, prolaze kroz menopauzu i nastavljaju živjeti. Studije urina, koje su uključivale žene u dobi od 14 do 67 godina, pokazuju da su čimpanze doživjele menopauzu oko 50. godine, što pruža intrigantnu paralelu za ljude koji često doživljavaju menopauzu oko te iste dobi. Dokazi upućuju na to da kod nekih vrsta kitova i dupina starije ženke pridonose podizanju kasnijih generacija, no čini se da to nije slučaj sa čimpanzama jer životinje ne podižu srodne potomke. Međutim, jedna teorija je da menopauza pomaže smanjiti kompeticiju primata u uzgoju, nešto što će znanstvenici nastaviti proučavati u godinama koje dolaze.
9) Prvo poznato djevičansko rođenje među američkim krokodilima
U najnovijem primjeru tehnike aseksualnog razmnožavanja zvanoj partenogeneza, usamljena ženka američkog krokodila u parku u Kostariki proizvela je potomstvo bez mužjaka. Fenomen, koji se obično viđa kada se životinje suočavaju s ekstremnim populacijskim pritiscima, ranije je bio prijavljen kod drugih životinja, uključujući kritično ugrožene kalifornijske kondore, više vrsta morskih pasa, komodske varane i određene zmije, ali prije nije bio prijavljen ni kod jedne vrste krokodila. Majka krokodil nije imala kontakt s drugim životinjama svoje vrste oko 16 godina, a genetska analiza potvrdila je da je fetus doista bio djelomični klon svoje majke. Iako je ova životinja živjela u zatočeništvu, ovo otkriće ima implikacije na njezine divlje rođake jer je Međunarodna unija za očuvanje prirode kategorizirala američkog krokodila kao osjetljivog na izumiranje.
10) Znanstvenici razvijaju novi, reprezentativniji genom
Nacionalni instituti za zdravlje SAD-a ove su godine predstavili novi pan-genom — prijeko potrebnu nadogradnju 20 godina starog referentnog ljudskog genoma. Novi model obuhvaća reprezentativniji dio čovječanstva s daleko više etničke i rasne raznolikosti, što je nužan korak za poboljšanje personalizirane medicine. Novi pan-genom trenutno uključuje sekvence genoma 47 ljudi, iako je predviđeno da će model na kraju uključiti oko 700 ljudi. Prethodni referentni uzorak uglavnom je uzet iz genoma samo jedne osobe s drugim podacima od ljudi uglavnom europskog podrijetla. Iako su genomi bilo koje dvije osobe tipično više od 99 posto identični, izdvajanje individualnih razlika može otkriti ključne uvide o ranjivosti bolesti i usmjeriti ključne odluke o medicinskom liječenju, prema NIH-u.
11) Fosfor otkriven na Saturnovom Enceladusu, ključni znak da je život moguć
Novi kemijski dokazi sugeriraju da bi Saturnov mjesec mogao podržati život. Znanstvenici su ove godine objavili da su pronašli fosfor u oceanu na Saturnovom šestom najvećem mjesecu, Enceladusu. Uz ugljik, vodik, dušik, kisik i sumpor, ovaj šesti element neophodan je za održavanje života. Astronomi su već pronašli znakove ostalih pet elemenata na Enceladusu, tako da ovo najnovije otkriće – otkriveno u zrncima leda koje je pokupio analizator kozmičke prašine svemirske letjelice Cassini – čini ovu ledenu stijenu obećavajućim kandidatom za izvanzemaljski život.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!