Donosimo komentar naše urednice emisije Klimatska budućnost, Tee Blažević.

Savjetnik predsjednika Milanovića za energiju i klimu, Julije Domac, napisao je otvoreno pismo ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću. Nimalo me ne čudi ovo pismo jer činjenica je da Hrvatska ima odlične potencijale kad govorimo o sunčevoj energiji, a vrlu slabu iskoristivost. Naime, u Hrvatskoj se svega 0,5-1% električne energije dobiva iz sunčeve energije.

Ministar je u emisiji Klimatska budućnost komentirao loš postotak rekavši da ulaganje košta. No, istaknuo je subvencioniranja, kredite koji su na raspolaganju građanima. Smatra se da će Vlada RH prihvatiti prijedlog Radimira Čačića o poticanju proizvodnje do 50 kilovata vlastite električne energije. Građani bi solare postavljali sami, o svome trošku, no dobili bi povrat PDV-a, što je stimulacija od 20 posto jer država neće uzeti investitorima PDV na njihovo ulaganje.

Poticaj od 20 posto “traži” i savjetnik predsjednika Milanovića u svome otvorenom pismu. Domac smatra i da natječaji za sufinanciranje građana moraju biti trajno otvoreni kao i da ne smiju funkcionirati po principu “najbrži prst”. Predlaže u svome otvorenom pismu i dedicirani financijsku mehanizam za investiranje u sunčane elektrane dostupan građanima u obliku povoljnih kredita s niskom kamatnom stopom (1-2%) kao i izjednačavanje cijene električne energije za sve kategorije potrošača.

Vidjet ćemo hoće li ministar Ćorić odgovoriti na ovo pismo i kako, no ono što je jasno jest da se energetska politika Vlade RH razlikuje od one PRH.

Naime, savjetnik predsjednika je nedavno rekao da se “čudi politici koja je prigrlila ideju novog bloka NE Krško.” Znamo da je Vlada RH izrazila zainteresiranost oko sufinanciranja drugog bloka NE Krško, dok savjetnik predsjednika smatra da su to preskupa ulaganja koja traju predugo, kao i da je taj novac bolje uložiti u masovnu solarizaciju.

Kad govorimo o ulaganjima, korisno je spomenuti grupu EIB koja je u 2021. godini osigurala rekordnih 760 milijuna eura za podršku hrvatskom gospodarstvu. Iz Europske investicijske banke ističu pregovore i suradnju s Vladom RH, no isto tako ističu da su potencijalna ulaganja kako u nukleranu energiju, kako u LNG skupa i da dugo traju te da je bolja opcija masovno postavljanje solara i vjetrogeneratora. Obnovljive izvore nergije morat ćemo svakako koristiti u puno većem postotku, ukoliko želimo postići klimatsku neutralnost do 2050. godine. Vlada RH u svojoj niskougljičnoj strategiji istaknula je kao cilj 36% udio obnovljivih izvora energije do 2030-te godine. Okretanje obnovljivim izvorima energije vodi i ka energetskoj neovisnosti koja se pokazala kao naša velika “boljka” otkad je krenula ruska agresija na Ukrajinu. Cijene energenata stalno rastu i ne treba očekivati, recimo, pojeftinjenje plina.

Zanimljivo je da je nedavno danski premijer najavio da će Danska 400.000 privatnih kućanstava s plinskim bojlerom prebaciti na centralizirani toplinski sustav (CTS) ili dizalice topline, dok Hrvatska tu i dalje ne čini nikakve iskorake. Voljela bih u skoroj budućnosti vidjeti neko “otvoreno pismo” u kojem bi jasno pisalo da plin neće biti jeftiniji, da je fosilno gorivo krivac za klimatske promjene, kao i da prestajemo u nove zgrade, za početak, postavljati plinske bojlere.