Nova pravila kod stomatologa. Bijele plombe besplatne, one bolje i dalje se plaćaju

Crne amalgamske plombe od 1. srpnja ušle su u povijest, osim ako doktor dentalne medicine procijeni da je takva plomba nužna zbog zdravstvenih potreba pacijenta. Tu mjeru uvedenu u naše zubarske ordinacije na temelju EU uredbe građani su dočekali s odobravanjem. Umjesto takozvanih crnih plombi najavljena je ugradnja bijelih plombi o trošku HZZO-a, čak i kad one nisu na prednjim zubima.

U praksi je, međutim, stvar nešto drukčija: korištenje bijele plombe i dalje se plaća ako pacijent želi bijelu kompozitnu plombu kakvu će, prema pravilima HZZO-a, dobiti besplatno na prednjim zubima. Zubar vam najčešće neće ponuditi izbor, već staviti kompozitnu plombu i onda je naplatiti, piše Glas Slavonije.

Onaj tko želi besplatnu bijelu plombu mora to zatražiti, ali se prethodno i informirati, jer svaki od materijala koji se koriste imaju svoje karakteristike. Dobili smo informaciju da besplatna bijela plomba vizualno potpuno odudara od zubne podloge i izgleda "kao cement".

Riječ je o stakleno-ionomernim i hibridnim stakleno-ionomernim cementima, koji imaju dobre karakteristike za zamjenu nekadašnjih amalgamskih plombi, ali ne mogu parirati kompozitnim bijelim plombama. Istraživanja u europskim zemljama gdje se ovi materijali koriste već 20-ak godina pokazuju da su nedostaci stakleno-ionomera češća otkrhnuća, ograničena otpornost na abraziju i eroziju te čvrstoća ispod vrijednosti za kompozit. Osobe kojima su ugrađene takve plombe imale su veću stopu fraktura i abrazija plombi nego kod kompozitnih te odstupanja boje.

"Indikacije su ključne"

"Ključni je problem činjenica da bijeli ispuni ne pokrivaju sve indikacije u kojima se može koristiti amalgam", ističe Irma Šavorić, predsjednica Udruge ugovornih doktora dentalne medicine MODDUS HR. To znači da izbor materijala ne bi trebao biti samo pitanje estetike nego i konkretne kliničke situacije.

"Indikacije su ključne, a problemi obično nastaju kada nešto nije u određenoj indikaciji", navodi Šavorić. Pacijenti im, kaže, u pravilu ne dolaze sa zahtjevom za određenom vrstom plombe, nego odluku donose u razgovoru sa stomatologom.

Pritom ekonomski status, odnosno kupovna moć pacijenta može igrati ulogu, osobito kada postoji izbor između ispuna koji pokriva osiguranje i onoga koji zahtijeva dodatno plaćanje. To što je određeni materijal skuplji, ne znači automatski da je prikladniji za svaku situaciju, objašnjava ova doktorica dentalne medicine.

"Materijali imaju različite karakteristike i ograničenja, pa bi izbor prvenstveno trebao ovisiti o indikaciji", zaključuje.

Cijena od 30 do 80 eura po zubu znatnom dijelu građana bit će bitna pri odlučivanju između dvije vrste bijele plombe.

Do 18 godina

Pravo na besplatnu kompozitnu plombu za sve zube, neovisno o kojem zubu se radi, sada u Hrvatskoj imaju djeca do 18 godina, trudnice i dojilje. Za sve ostale građane koji ne žele doplaćivati takve plombe, zdravstvena će blagajna prema najavi Ministarstva zdravstva osigurati od 10 do 12 milijuna eura godišnje.

Udruga MODDUS HR osnovana je kako bi se jasno definirala pitanja vezana uz materijale, indikacije, financiranje i položaj stomatologa koji rade u različitim modelima dentalne zdravstvene zaštite. Od HZZO-a traže korekciju modela financiranja, upozoravajući da bi postojeći model mogao dovesti do duljeg čekanja pacijenata i smanjene dostupnosti pojedinih usluga.