Zašto bi Vladimir Putin sada pristao na primirje?

Izvor: Sputnik/Mikhail Metzel/Pool via REUTERS

Ako bi sada došlo do primirja rata u Ukrajini, bila bi to pobjeda za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Devet mjeseci od početka rata, ruske nade u brzo zauzimanje kontrole nad Ukrajinom temeljito su porušene. Ruska vojska nalazi se u defanzivi po ratištima na jugu i istoku Ukrajine.

Primirje ili pregovori mogli bi za ruskog vođu biti jedini put u pobjedu koji je u ovom trenutku još moguć; njegova vojska je izmorena, a opskrba oružjem opada, piše za CNN David. A. Andelman.

Istovremeno slabi i motivacija zemalja Zapada za pružanje podrške Ukrajini, a to bi se za tu zemlju moglo pokazati toksičnim – na što Putin zasigurno i računa.

“Jedino što će se postići preuranjenim primirjem jest da će tako obje strane imati dovoljno vremena da se opet naoružaju,” rekao je Andelmanu Michael Kofman, direktor ruskih studija u think-tanku CNA i vodeći ekspert za rusku vojsku.

“Budući da je Rusija sada u nepovoljnijem položaju, primirjem bi oni najviše dobili, a potom ponovno pokrenuli rat. Sve što biste primirjem kupili je nastavak rata. Ono ne bi razriješilo nikakve temeljne probleme,” dodao je.

Rusija se počela naoružavati

Rusija se već krenula ponovno naoružavati, kažu stručnjaci.

“Dostupnost streljiva bio je jedan od ključnih aspekata ovog rata,” kaže Kofman. “Ako potrošite 9 milijuna rundi streljiva, ne možete ih ponovno proizvesti u mjesec dana. Pitanje je, dakle, koja je stopa proizvodnje streljiva i što se može mobilizirati.”

Kofman je citirao dostupne informacije koje pokazuju da je rad u ruskim tvornicama gdje se proizvodi streljivo pojačan na dvije, ponegdje i tri smjene dnevno. To daje naslutiti da “imaju dijelove koji su im potrebni, jer inače ne bi uvodili nove smjene,” rekao je.

Ipak, neki visoki američki i zapadni dužnosnici djeluju kao da su spremni baš sada pozivati na primirje i pregovore.

VEZANE VIJESTI

“Kada postoji prilika za pregovore, ako se može postići mir, nemojte to propustiti. Iskoristite trenutak,” rekao je nedavno general Mark Milley, čelnik američkog Stožera.

No, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne da se samo tako zavarati. “Nećemo dopustiti Rusiji da kupi vrijeme za obnovu svojih snaga,” rekao je ranije ovog mjeseca u obraćanju čelnicima G-20 u Baliju.

Ukrajinci se spremaju na brutalnu zimu, a Rusi ne posustaju s napadima na kritičnu energetsku infrastrukturu – ne iznenađuje da Ukrajini nije do diplomatskog natezanja.

“Molim vas da zamislite kako Ukrajinci vide ideju pregovora,” rekao je bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko Vijeću za vanjske poslove u ponedjeljak. “Zamislite: sjedite u svojoj kući, ubojica vam dođe na vrata, ubije vam ženu, siluje kćer, okupira drugi kat i onda izviri odande i kaže ‘Ok, dođi, idemo pregovarati.’ Kako biste vi reagirali?”

Stvarnost je takva da nikakvo primirje, bilo ono povezano s pregovorima ili ne, ne nosi veliku vrijednost. Primirje daje Rusiji, koja ima sve više i više vojnih problema, ono što joj najviše treba: prostor za disanje.

“Primirje bi Rusima dalo vremena da se regrupiraju i ponovno naoružaju, ali također bi skinulo pritisak pod kojim se njihove snage trenutno nalaze,” kaže general Mick Ryan, partner u Centru za strateške i međunarodne studije. “Žestoko se bore već devet mjeseci. Njihove snage su potpuno iscrpljene.”

Isto je prošlog mjeseca rekao Jeremy Fleming, čelnik britanske tajne agencije za elektronsko špijuniranje GCHQ.

“Znamo – a to znaju i ruski zapovjednici na terenu – da im ponestaje streljiva i zaliha,” rekao je Fleming.

Situacija se nije popravila

Situacija se otada za Ruse nije popravila. U ponedjeljak je britansko ministarstvo obrane – koje daje možda najpravovremenije i najtočnije podatke o ruskoj vojsci u Ukrajini – izvijestilo da “i ofenzivne i obrambene sposobnosti ruske vojske značajno su smanjene zbog ozbiljnih nestašica streljiva i obučenog osoblja.”

Francuske novine Le Monde objavile su veliku analizu u kojoj su preko video i satelitskih snimki s terena prikazali da su “ukrajinski ciljani napadi nanijeli ozbiljnu štetu ruskim zalihama streljiva i oružja.”

Snimke su pokazale da je ukupno “ukrajinska vojska od kraja ožujka ove godine pogodila najmanje 52 ruska skladišta oružja.” To je popriličan postotak od ukupno 100 do 200 ruskih skladišta, koliko analitičari vjeruju da ih ima na ukrajinskoj fronti.

Problem je u tome što su Rusi u velikoj mjeri shvatili otkud im dolazi prijetnja. “Rusi su se prilagodili prisutnosti američkih HIMARs sustava tako što su svoja najveća skladišta premjestili izvan njihovog dosega,” kaže Chris Dougherty, viši suradnik za obrambeni program i jedan od direktora u Centru za novu američku sigurnost u Washingtonu.

U mnogim slučajevima, skladišta su prebacili natrag na teritorij Rusije – a Ukrajina je Washingtonu obećala da neće gađati mete u Rusiji sustavima koje je dobila od SAD-a.

Dougherty, ali i drugi stručnjaci, vjeruje da bez obzira na primirje Zapad mora pojačati potporu Ukrajini.

“Ako se to ne dogodi, Rusija će samo pričekati pogodniji trenutak,” upozorava Dougherty. Sada, nakon što su odbačeni u ukrajinskim ofenzivama, brane “mnogo manju frontu.”

VEZANE VIJESTI

Rusi su “spremni žrtvovati artiljeriju i mobilizirane vojnike.” Oni očekuju da će “s vremenom, NATO, zapadni saveznici i Ukrajinci biti sve manje spremni za takve žrtve. S vremenom će ih to natjerati za pregovarački stol. To je, uvjeren sam, ono na što se Putin kladi,” kaže Dougherty.

Povijest je pokazala da je bilo kakvo primirje s Putinom nakon pregovora potpuno besmisleno. Sam Porošenko je izjavio: “Iz osobnog iskustva razgovora s Putinom naučio sam jedno: nikada nemojte vjerovati Putinu.” Sigurno mu se ne smije vjerovati da će se držati bilo kakvog dogovora ako on ne odgovara njegovom krajnjem cilju, a to je potpuna kontrola nad Ukrajinom.

Činjenica je da zemlje Zapada moraju gledati u budućnost jednako daleko kao i Putin, pa čak i netko tko će ga naslijediti u Kremlju. Ključno pitanje je: koliko dugo će postojati odlučnost za borbu?

Rusi razmišljaju ovako, kaže Dougherty: “Možemo stabilizirati frontu i onda ćemo pričekati da se Ukrajinci umore, da se NATO umori, da se SAD umori.”

No u jednom trenutku čak i oni će se umoriti od ovog rata, dodaje. Tada bi njihovo razmišljanje moglo postati: “Možda nemamo sve što smo htjeli, ali imamo popriličan komad Donbasa, anektirat ćemo to i zadržat ćemo Krim.”

Istovremeno, primirje bi također dalo priliku Zapadu da obnovi arsenale i skladišta koja se ubrzano prazne kako zemlje šalju pomoć Ukrajini, a mogli bi ponešto i unaprijediti.

Ipak, ako bi se rat nastavio za nekoliko mjeseci ili godina, postavlja se pitanje: bi li SAD i njegovi saveznici bili spremni ponovno se vratiti u sukob za koji već sad jedva čekaju da završi?

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar