Bruxelles pojačava pritisak prije posjeta Vladimira Putina Beogradu. Pripreme za vojnu paradu 16. listopada uvelike su u tijeku.

Kremlj je u utorak potvrdio dolazak Vladimira Putina u Beograd 16. listopada, dok su pripreme za vojnu paradu, zakazanu tim povodom uvelike u tijeku. Ruski predsjednik posljednji put je boravio u Srbiji kao premijer 2011. godine, kada ga je dočekao tadašnji predsjednik Boris Tadić.

Osim ovacija na stadionu Crvene zvezde i posjete Hramu svetog Save, taj posjet obilježili su razgovori o Južnom toku, ali i tema pozicije Srbije koja se deklarativno opredijelila za Europsku uniju. To pitanje, tri godine kasnije, dobiva na važnosti i danas je u centru pažnje prije Putunovog posjeta.

U rujnu smo imali Paradu ponosa, a listopad će obilježiti Vojna parada, povodom 70. godišnjice oslobađanja Beograda u Drugom svjetskom ratu. Dok pripreme za doček Putina već uvelike traju, europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn poručuje da se mora pažljivo razmotriti odluka Srbije da ne podrži sankcije Europske unije protiv Rusije.

Posljednja vojna parada u Beogradu održana je povodom 40 godina SFRJ, kada je tadašnja JNA pred blokovski podijeljenim svijetom, pokazala svoje mišiće. I dvadeset i devet godina kasnije, Srbija je vojno neutralna, ali više ne spada u vojne sile. I zbog takve pozicije je pred sve većim pritiscima, ali premijer Aleksandar Vučić poručuje da promjene politike neće biti.

“Mi poštujemo sve odluke koje Europska unija donese. Ali i u EU oni imaju različito mišljenje o različitim temama. Pa tako pet zemalja Europske Unije nije priznalo neovisnost Kosova i neće priznati. Oprostite, mi nismo dio Europske unije, nitko nas ništa nije pitao za sankcije Rusiji da bismo se sad morali određivati. Ovo je naša politika i nećemo je mijenjati”, ističe Vučić.

Važan europski političar Elmar Brok, stavlja do znanja da u Europskoj uniji očekuju da Srbija, koja želi postati članica tog kluba, prihvati elemente vanjske politike Bruxellesa i činjenicu je aneksijom Krima prekršeno međunarodno pravo.

“Nadam se da će Srbija tu poziciju zauzeti kada Putin dođe u Beograd i da će naglasiti tu posebnu situaciju. Europa se mora držati međunarodnog prava i osnova za mir. Nadam se da će Srbija, kao tradicionalni prijatelj Rusije, uspjeti prenijeti tu poruku”, naveo je Brok.

Poput Srbije, i Vladimir Baranovski s moskovskog Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose bi najradije izbjegao dilemu ili-ili. Najbolje bi bilo i Rusija i Europska unija.

“Održavajte tradicionalne odnose s Rusijom, ali idite putem za koji smatrate da je u nacionalnom interesu zemlje. Pitanje je šta je taj interes, ali i tu je neophodan balans u vanjskoj politici”, savjetuje Baranovski.

Premijer Srbije nije rekao ništa novo, smatra vanjsko-politički komentator Boško Jakšić, ali jeste nova preciznost u izjavi povjerenika za proširene Johannesa Hahna.

“To što je sada s tim stupnjem preciznosti Hahn tražio od Beograda da se odredimo, mislim da ima veze s posjetom predsjednika Vladimira Putina Srbiji. Bruxelles sada pojačava pritisak, očekujući da će i Putin i Rusija pojačati pritisak”, ocjenjuje Jakšić.

Vojne parade nije bilo gotovo trideset, a Putina više od tri godine – prošli put je boravio u Beogradu u jeku priče o Južnom toku, sada tijekom ukrajinske krize i aktualnih sankcija. Južnog toka i dalje nema, makar ne u Srbiji.