Članice Europske unije pred Europskom komisijom često su u kontradiktornom položaju jer s jedne strane od nje nešto očekuju, a s druge strane se protive njezinim zaključcima.
Iako je zaprijetila da će to učiniti, Slovenija po ocjenama nekih slovenskih analitičara neće tužiti Europsku komisiju jer je Hrvatskoj delegiranim aktom dopustila prodaju istarskog terana koji je Slovenija zaštitila kao vino slovenskog podrijetla, kako ne bi oslabila svoju poziciju u Bruxellesu vezanu za rješavanje arbitražnog spora s Hrvatskom.
Kad se radi o teranu i arbitraži, Slovenija je u čudnom položaju: s jedne strane najavljuje tužbu protiv Komisije jer je u vinskom sporu stala na stranu Hrvatske, a s druge strane Komisiju moli da reagira zbog toga što Hrvatska odbacuje presudu arbitražnog suda.
Tako bi Slovenija zapravo tužila pravnu službu Europske komisije koja je ovih dana dala za pravo Sloveniji, navevši u zapisniku kolegija da granični prijepor Slovenije i Hrvatske nije samo bilateralno pitanje nego je vezano na europsku pravnu stečevinu”, piše u kolumni na portalu RTV Slovenija, dopisnik slovenskog javnog servisa iz Bruxellesa Matjaž Trošt.
VEZANE VIJESTI
S druge strane, navodi Trošt, iako europske ustanove nemaju vlastitu “policiju” koja će države članice prisiliti da priznaju rezultate arbitraže kao dio europskog prava, Komisija ima učinkovite mehanizme kako državama koje ne poštuju europsko pravo dati do znanja da to moraju učiniti, ocjenjuje Trošt.
Po njegovu su razmišljanju članice EU-a pred Komisijom Jeana-Claudea Junckera često u kontradiktornom položaju jer s jedne strane od nje nešto očekuju, a s druge strane se protive njezinim zaključcima.
Nije to – navodi Trošt – vidljivo samo na slučaju Slovenije koja pozdravlja što je u arbitraži Komisija na njezinoj strani, a s druge strane je namjerava tužiti, nego je to očito i kod Hrvatske.
– Europska komisija je odbacila stajališta Hrvatske o arbitraži, a Hrvatska je s druge strane prije nekoliko tjedana od te iste Komisije dobila odobrena sredstva za gradnju Pelješkog mosta. U ovom trenutku je u tom pogledu možda najistaknutiji slučaj Poljske koja očekuje sankcije zbog pravosudnih reformi koje provodi sadašnja vlada. Potpredsjednik Komisije Frans Timmermans je Varšavi čak zaprijetio mogućnošću primjene 7. članka ugovora EU-a, a to znači da bi se Poljskoj privremeno oduzelo pravo glasa pri odlučivanju u Europskoj uniji.
S druge strane, Poljska je jedna od onih država kojima Komisija namjenjuje najviše europskih sredstava. No, za sada ipak nitko ne govori o tome da bi se na tom području (financijskog sankcioniranja Poljske) nešto u budućnosti moglo promijeniti”, navodi dopisnik Slovenske televizije iz Bruxellesa Matjaž Troštu u svojoj stalnoj kolumni na portalu slovenskog javnog servisa.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
