Premijer Srbije Aleksandar Vučić uputio je, povodom zatvaranja graničnih prijelaza od strane Republike Hrvatske, pismo dužnosnicima Europske unije, priopćeno je iz Ureda Vlade Srbije za suradnju s medijima.
Vučić je uputio pismo predsjedniku Europskog savjeta Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog parlamenta Martinu Schultzu, predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru, potpredsjednici Europske komisije i visokoj predstavnici EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i europskom povjereniku za pregovore o proširenju Johhanesu Hahnu.
Pismo donosimo u cijelosti:
“Upućujem vam pismo kako bih vam ponovo skrenuo pažnju na situaciju na zapadnom Balkanu, u kojoj je naš susjed, Republika Hrvatska, država članica Europske unije, zatvorila granične prelaze za protok robe iz Republike Srbije, zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
Agresivnim i neprihvatljivim mjerama, Republika Hrvatska je drastično pogodila naše nacionalne i vitalne ekonomske interese, ali i snažno podrila regionalne odnose i stabilnost, imajući u vidu cjelokupan kontekst procesa regionalnog pomirenja, kao i otvorena i neriješena pitanja, koja još postoje u našim bilateralnim odnosima.
Na osnovu mog nedavnog razgovora sa predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem, želio bih da ponovo potvrdim spremnost Republike Srbije da održi otvoren dijalog sa svim regionalnim partnerima o mogućim rješenjima za migrantsku krizu.
Jednostrana odluka Hrvatske da zabrani prolaz teretnog prometa nikako nema veze sa rješavanjem europske migrantske krize, već sa kršenjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što direktno nanosi štetu ekonomskoj suradnji Srbije sa Europskom unijom.
Dok Vlada Republike Srbije ulaže napore, i ljudske i financijske, da otvori prihvatne centre, jedna država članica Europske unije jednostrano nam zatvara granicu za sve ekonomske aktivnosti, uključujući i prijevoz robe.
U situaciji migrantske krize koja se pogoršava svakog dana na zapadnobalkanskoj ruti, u kojoj Srbija reagira na najozbiljniji, ljudski i odgovoran način zasnovan na europskim vrijednostima, zamolio bih vas da pozovete Republiku Hrvatsku, kao službenu državu članicu Europske unije, da se konačno počne tako ponašati.
Kao što sigurno znate, Srbija nije uvela nikakve slične mjere prema bilo kojoj od susjednih država, bilo da je zemlja kandidat ili članica obavezna poštovati Dublinske propise, bilo da je zemlja kandidat koja mora poštovati obaveze koje proizilaze iz aranžmana vizne liberalizacije.
Naprotiv, Srbija je sama snosila sve troškove migrantske krize, bez bilateralne financijske podrške ili financijske podrške Europske unije. Troškovi za registraciju migranata i nabavku hrane iznosili su 20.000 eura dnevno tokom protekla četiri mjeseca. Ukupni troškovi su daleko veći, dok su operativni za samo jedan prihvatni centar procijenjeni na pola milijuna eura mjesečno.
Jednostrana odluka bez presedana Republike Hrvatske da zatvori granice za teretni promet predstavlja direktno kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Republike Srbije.
Jednostrano zatvaranje granice je u suprotnosti sa ciljevima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju definiranim u članu 1. ovog sporazuma, a posebno u suprotnosti sa ciljem doprinosa političkoj, ekonomskoj i institucionalnoj stabilnosti u Srbiji, kao i stabilizaciji u regiji.
Otvaranje granica i uspostavljanje ekonomskih odnosa na zapadnom Balkanu je najopipljiviji oblik suradnje, obično daleko razvijeniji nego politički odnosi na zapadnom Balkanu.
Željeli bismo istaknuti da je ekonomska suradnja ono što je pokretalo proces pomirenja u Zapadnoj Europi poslije Drugog svjetskog rata. Podizanje ograda i zatvaranje granica negira samu nit pomirenja i proces europskih integracija na kontinentu.
Osim kršenja ciljeva Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Republika Hrvatska svojom jednostranom odlukom krši nekoliko drugih važnih članaka ovog sporazuma, kao što je članak 36, koji predviđa da nikakve nove naplate, koje imaju ekvivalentan efekt, neće biti uvođene u trgovini između Unije i Srbije. Zatvaranje granica predstavlja krajnju kvantitativnu restrikciju.
Svjesni da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u članu 45. omogućava zabranu uvoza, izvoza ili robe u tranzitu, opravdano po osnovi javne sigurnosti, moramo istaknuti da on, također, predviđa da te zabrane ili ograničenja ne predstavljaju sredstva arbitražne diskriminacije ili prikrivene restrikcije po trgovinsku razmjenu između ugovornih strana.
Smatramo da zatvaranje granica za teretni promet predstavlja disproporcionalno i diskriminativno ograničenje, koje ne služi kontroli migracije. Ovo Srbiju dodatno stavlja u težak položaj, imajući u vidu da dvije trećine ukupnog srpskog izvoza ide ovom rutom.
Potpisnice Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju su, također, obavezane članom 129, u kojem piše da bi se ugovorne strane trebale konzultirati jedna sa drugom prije donošenja odluka poput ove, i da u izboru mjera prioritet mora imati ona koja najmanje ometa funkcioniranje ovog sporazuma. Zatvaranje granica bez konzultacija sa Srbijom predstavlja veoma zabrinjavajući vanjskopolitički čin.
Osim toga, ovaj jednostrani čin negira cjelokupan Protokol 4 o tranzitu, a naročito njegov članak 11, koji ima za cilj omogućiti slobodan tranzit između ugovornih strana.
Podsjetili bismo vas na to da je Europska komisija procijenila da Republika Srbija bez ikakvih problema primjenjuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i da se uvijek konzultirala sa Europskom komisijom prije donošenja odluka koje se tiču primjene Sporazuma, ponašajući se kao iskrena strana Sporazuma i pouzdan partner Europske unije.
Srbija se uvijek pridržavala svojih međunarodnih obaveza i potpisanih sporazuma.
Smatramo da je jedna od osnovnih vrijednosti Europske unije i procesa europskih integracija odgovornost i poštovanje preuzetih obaveza. Zbog toga je Srbija konkurirala za članstvo u Europsku uniju, dijeleći te vrijednosti. Srbija od najviših predstavnika institucija Europske unije traži da podsjeti države članice da je praksa jednostranog kršenja Sporazuma neprihvatljiva i predstavlja njegovo flagrantno kršenje.
Sa ekonomske strane, Republika Srbija je već pretrpjela ogromne štete prouzrokovane poplavama, u iznosu do 1,7 milijardi eura u 2014. godini.
Imajući za cilj fiskalnu konsolidaciju, Vlada Republike Srbije poduzela je veoma ozbiljne socijalne mjere, poput smanjenja plaća u javnom sektoru i penzija, kao i reforme javnog sektora, sa snažnim naglaskom na reorganizaciji i smanjenju radnih mjesta u javnom sektoru. Rezultate fiskalne konsolidacije pohvalila je i Europska komisija, i nedavno misija Međunarodnog monetarnog fonda tokom svoje uspješne revizije financijskog aranžmana, koji Srbija ima sa Fondom.
Daljnji negativni utjecaj može proizaći iz neekonomskih barijera za ulazak koje Hrvatska podiže. To ne samo da može povećati ekonomski pritisak na Srbiju, već i da nanijeti štetu ukupnim naporima usmjerenim ka unapređenju regionalne ekonomske slike.
Posljednja najava koja dolazi iz Republike Hrvatske sigurno ne doprinosi predvidljivosti, koja je od suštinskog značaja za razvoj ekonomskih i dobrosusjedskih odnosa.
Od početka pristupnih pregovora Srbija je posvećena unapređenju bilateralnih odnosa sa svim susjedima, što nije pozdravljeno od strane svih njenih susjeda. Kao iskren partner Europske unije i kao zemlja kandidat, ne želimo da vjerujemo da će Europska unija dozvoliti jednoj od svojih država članica da uključi cijelu Europsku uniju u kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i nanese štetu ekonomskim odnosima između Europske unije i Srbije.
Stoga se, zaista, nadam da će mjere koje su uvedene Srbiji biti ukinute u što kraćem roku, kako bismo izbjegli primjenu recipročnih mjera.
Želio bih još jednom naglasiti osobnu spremnost i posvećenost rješavanju svih pitanja sa našim susjedima putem političkog dijaloga, bez ekonomske štete po bilo koju stranu, kao i da se nadam da ćemo moći da izbjegnemo svaku sličnu mjeru u budućnosti. Istovremeno, kao buduća članica Europske unije, nadamo se da ćemo sudjelovati u sveobuhvatnom europskom rješenju za migrantsku krizu, koja nas sve pogađa“, navodi se u pismu.
VEZANA VIJEST
Podsjetimo, srbijanska vlada održala je u utorak hitnu sjednicu zbog odluke Hrvatske da za teretni promet zatvori granični prijelaz Bajakovo.
“Mi smo prva zemlja koja je ove ljude evidentirala i koja se prema njima odnosila na ljudski način. Iako nikakve kontrole nije bilo na teritoriju Grčke, samo su prolazili kroz Makedoniju. Mi smo prvi koji smo ih evidentirali. Mi nikakve odluke nismo donijeli protiv Grčke ili Makedonije. Nikad nam to nije palo na pamet. Zbog toga nisam tužan. Zadovoljan sam i ponosan na našu zemlju.
Mi smo se suočili s teškom krizom. Nijedna nas valjda ne može zaobići. Za razliku od mnogih pokazali smo svoje ljudsko i europsko lice. Onda smo se suočili s bodljikavom žicom i bacanjem suzavca na naš teritorij. Mi smo reagirali mirno da bi imali najbolje moguće odnose. Nitko nije brojao te ljude koji su prolazili kroz Srbiju niti ih je to zanimalo, a itekako broje one koji prođu kroz njihove zemlje. Samo Srbija nije kukala. Onda smo se prije 42 sata suočili s nečim što nema nikakve veze s izbjegličkom krizom, sa zabranom bez ikakvog pisanog akta da naša roba i kamioni izlaze na teritorij RH, teritorij EU.
‘Srbija je napadnuta’
Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio da Hrvatska protiv Srbije vodi trgovinski rat i ekonomsku agresiju, dodavši da je Srbija “napadnuta”.
“Ako žele sukobe, nema nikakvih problema. Ako netko misli da Srbija neće uvesti mjere, neka se ne igra. Mi imamo spremne mjere, ali smo ih odgodili”, rekao je Dačić za TV Pink, istaknuvši da nitko ne može reći Srbiji da se nema pravo braniti.
