Bosna i Hercegovina s prvim danom travnja počela je dobivati prirodni plin iz Rusije preko plinovoda "Turski tok" suočavajući se s mogućnošću da zbog toga bude izvrgnuta sankcijama SAD-a.

Tvrtka “Energoinvest”, koja je ovlašteni dobavljač plina za Federaciju BiH, na čijem se teritoriju i troši najveći dio tog energenta, sklopila je s ruskom državnom tvrtkom Gazprom aneks ranijeg ugovora kojim je precizirano kako će se od 1. travnja isporuka odvijati novim pravcem, odnosno plinovodom pod nazivom Turski tok.

Do sada je BiH plin dobijala plinovodom preko Ukrajine i Mađarske i tako je trebalo biti sve do kraja 2023., a predstavnici “Energoinvesta” tvrde kako su morali pristati na novi zahtjev ruskog isporučitelja.

“Gazprom nam nije ostavio prostor niti opciju za daljnji transport mađarskom rutom od 1. travnja”, kazala je za lokalne medije direktorica “Energoinvesta” Bisera Hadžialjević.

Aneks ugovora o isporuci plina za BiH, kojega je ultimativno ponudila ruska strana, potpisan je unatoč jasnom upozorenju veleposlanstva SAD kako bi to moglo dovesti do sankcija jer sadašnja američka administracija ruske projekte “Turski tok” i “Sjeverni tok” vidi kao nastojanje Moskve da podrije europsku stabilnost i učini kontinent potpuno ovisnim o ruskom plinu.

Andy Allen, savjetnik za ekonomska pitanja u veleposlanstvu SAD u BiH informirao je u ožujku Nijaza Čardakliju, šef odjela za ekonomsku multirateralu i rekonstrukciju Ministarstva vanjskih poslova BiH, o tome što sadašnja aministracija u Washingtonu kani poduzeti kako bi se suprotstavila ruskoj politici energetskog uvjetovanja Europe.

“Allen je izvijestio kako će Bijela kuća vrlo brzo donijeti dekret kojim će biti sankcionirani svi pojedinci, tvrtke i organizacije koje su na bilo koji način (osiguranjem opreme, usluga ili financija) uključene u provedbu projekata “Sjeverni tok 2” i “Turski tok”, stoji u zabilješci s ovog sastanka što ju je sačinio Čardaklija i čiju su presliku objavili lokalni mediji.

Allen je vlastima u BiH prenio poruku iz Washingtona kako dva nova plinovoda služe samo kao sredstvo dodatnog jačanja ruskog utjecaja u Europskoj uniji, a posebice na Balkanu.

Washington će nakon donošenja odgovarajuće odluke ostaviti rok od mjesec dana svima koji su uključeni u realizaciju spornih projekata da se iz njih povuku ili će se u protivnom suočiti sa sankcijama, stoji u zabilješci.

Preusmjeravanjem na Turski tok BiH ostaje bez alternative

Komentirajući odluku “Energoinvesta” direktor tvrtke “BH Gas”, koja je glavni distributer plina u Federaciji BiH i upravlja magistralnom plinskom mrežom, Jasmin Salkić, kazao je kako je bezuvjetno pristajanje na zahtjeve Gazproma štetno za BiH i bez mogućih američkih sankcija.

Upozorio je kako postojeći ugovor o isporuci plina preko Ukrajine i Mađarske znači i zakup kapaciteta plinovoda na tom pravcu u iduće dvije godine. Prijevremeni raskid tog ugovora, upozorava on, znači i obvezu plaćanja penala, a to u slučaju BiH znači čak 23 milijuna dolara, koje treba platiti u roku od petnaest dana nakon izdavanja fakture.

Dodatni problem vidi u činjenici kako Gazprom nametanjem aneksa na postojeći ugovor, odnosno preusmjeravanjem nabavke plina na Turski tok nije ponudio nikakva jamstva o cijenama koje bi, kako to tvrde u “Energoinvestu”, mogle biti i do 20 posto niže u odnosu na dosadašnje.

Direktorica “Energoinvesta” Hadžialjević potvrdila je kako je doista moguće da će BiH morati platiti 23 milijuna dolara za raskid ugovora, no nada se kako će barem mađarska strana ipak uvažiti klauzulu “više sile”, koja je predviđena ugovorom, pa neće tražiti odštetu. Misli kako je u konačnici eventualni spor moguće dobiti međunarodnom arbitražom.

Direktor “BH Gasa” Salkić upozorio je uz to kako nisu problem samo 23 milijuna dolara, nego i to što preusmjeravanjem na nabavku plina “Turskim tokom” BiH praktično ostaje bez alternative jer je taj plinovod slijepo crijevo, odnosno završava u Srbiji. Bugarska, koja je na pravcu novog plinovoda, odlučila je kako će za sada tom mrežom preuzimati samo polovicu plina kojega kupuje od Rusa. Oslanjanje na plinovod kroz Mađarsku ostavljalo je BiH otvorenom barem teorijsku mogućnost nabavke plina i od nekog drugog dobavljača s područja Europske unije, a ubuduće to više neće biti moguće.

Projekte diverzificiranja opskrbe BiH prirodnim plinom već desetljećima opstruiraju vlasti Republike Srpske koje otvoreno ističu želju da se taj energent nabavlja isključivo iz Rusije, koja opet s tim entitetom razvija čvrste političke veze.

Sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik osobno se usprotivio gradnji magistralnog plinovoda Slavonski Brod-Bosanski Brod-Zenica. Na Vijeću ministara BiH, na čijem je čelu bliski Dodikov suradnik Zoran Tegeltija, već mjesecima pak na suglasnost, nužnu za potpisivanje međudržanog ugovora, čeka projekt “Južna interkonekcija”, kojim bi Federacija BiH trebala biti povezana s Hrvatskom spajanjem na njenu plinsku mrežu kod Zagvozda.

Taj projekt izravno podupire američka Agencija za međunarodni razvoj (USAID) jer bi on otvorio mogućnost da se BiH opskrbljuje plinom preko LNG terminala na Krku.

Republika Srpska istodobno je objavila plan gradnje svog plinovoda oslonjenog na Srbiju odnosno na “Turski tok”.