Lideri dvije bosanskohercegovačke oporbene stranke pokušat će idućeg tjedna organizirati nastavak pregovora o izmjenama izbornog zakona BiH, za što postoji načelna spremnost i drugih političkih čelnika, najavio je u srijedu predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić.

Nakon što su bez uspjeha završeni pregovori koji su prošlog tjedna vođeni iza zatvorenih vrata u Neumu sudionici su ostavili otvorenu mogućnost nastavka u narednim danima ne bi li se ipak dostigli rokovi nužni da bi se u parlamentu BiH izmijenio izborni zakon i ustav te do početka svibnja odredila nova pravila po kojima bi se održali opći izbori u listopadu.

Radončić je, kao predstavnik oporbe, na razgovorima u Neumu sudjelovao zajedno s Elmedinom Konakovićem, predsjednikom stranke Narod i pravda (NiP), a u izjavi za sarajevsko “Oslobođenje” naznačio je kako će upravo njih dvojica ponovo pokušati okupiti za istim stolom i lidere HDZ BiH Dragana Čovića i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića.

“Ostalo je da u ovih nekoliko dana vidimo u razgovoru s Izetbegovićem i Čovićem ponaosob ima li elemenata, pošto su to stranke koje vode procese, da se taj sastanak održi ili ne. Ukoliko uopće dođe do sastanka, to bi moglo biti eventualno idućeg tjedna”, kazao je Radončić.

Razmatra se elektorski model i uloga Doma naroda

Iako u Neumu nije bilo konkretnog dogovora, ispostavilo se kako su bošnjačke i hrvatske stranke najviše pregovarale o rješenju po kojemu bi se kao novi način biranja članova Predsjedništva BiH uspostavio tzv. elektorski model, po uzoru na američki izborni sustav. Po tom bi se modelu članovi državnog vrha birali kroz dvije odvojene liste, a elektore bi davale županije u kojima su većina Hrvati ili Bošnjaci. HDZ je inzistirao da se glasovi elektora potom potvrđuju u parlamentu Federacije odnosno u njegovom Domu naroda.

Na taj bi se način osiguralo legitimno predstavljanje volje konstitutivnih naroda. Problem je nastao zbog prijepora između hrvatskih i bošnjačkih stranaka oko uloge tog Doma naroda. SDA i druge bošnjačke stranke inzistiraju da se ovlasti tog tijela reduciraju isključivo na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, dok je HDZ spreman samo na to da se na nov način uredi biranje predsjednika odnosno dopredsjednika Federacije koji su nositelji izvršne vlasti u entitetu.

Sumnje i nepovjerenje 

Iznoseći svoje ocjene o tijeku pregovora Čović je u utorak, pred zastupnicima u parlamentu Republike Srpske u Banjoj Luci, kazao kako je sve to zapravo neka vrsta Daytona II, pri čemu se bošnjačke stranke trude iz temelja promijeniti ustroj BiH kao države tri konstitutivna naroda.

“Potvrda je i zahtjev za brisanje nacionalnog prefiksa u razgovorima o izmjenama izbornog zakona BiH. Razgovarali smo i o mogućnostima uvođenja četvrtog člana Predsjedništva BiH iz reda ostalih, a ono što se pojavljuje kao ideja o organiziranju političkog života u Federaciji BiH nije dobro jer se želi doći do unitarizacije”, kazao je Čović.

Lider SDA Izetbegović vidi stanje na potpuno drugačiji način i tvrdi da HDZ BiH traži nemoguće.

“HDZ je nevjerojatno nepovjerljiv, traži nemoguće garancije ili nudi nemoguće modele u kojima bi jedan hrvatski glas vrijedio kao deset bošnjačkih”, kazao je Izetbegović za sarajevski portal Faktor.

Kaže kako se HDZ u Neumu trudio, nudio modele i varijacije, no sve je to, tvrdi Izetbegović, bilo na štetu građanskog načela i jednakosti glasača zbog nejednakog broja glasača koji žive u županijama.

Tvrdi kako Čović sumnja da bi se sve bošnjačke stranke i sve ljevičarsko-građanske stranke dogovorile i podijelile u dva bloka s ciljem da Hrvatima onemoguće izbor jednog od članova Predsjedništva BiH. Izetbegović uvjerava kako je takvo što nemoguće te da su Čovićevi strahovi rezultat neutemeljenih teorija urote.

Opći izbori u BiH trebali bi biti održani prve nedjelje u listopadu jer je tako definirano važećim izbornim zakonom, a Središnje izborno povjerenstvo (SIP) treba ih raspisati početkom svibnja.

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt je još tijekom pregovora u Neumu izjavio kako će tih izbora svakako biti, bez obzira na to hoće li se ili ne dogovoriti izmjene izbornog zakona. Hrvatske političke stranke ne isključuju mogućnost bojkota takvih izbora, a konačna odluka o tome mogla bi biti donesena na izvanrednom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora (HNS) najavljenom za drugu polovicu veljače.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.