Činjenica da Srbija nije otvorila nijedno novo poglavlje u 2020. jasno upućuje na nedostatak napretka u vladavini prava, u čemu su neophodne hitne akcije i reforme, ocijenila je supredsjedateljica parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Srbije i EU Tanja Fajon.

Nedavne korake nove vlade poduzete u cilju rješavanja nekih zapažanja Europske komisije, navedenih u Izvješću o Srbiji za 2020., i raspravu o tom izvješću u Skupštini treba pozdraviti, ali dosljedni napori i opipljivi rezultati su najvažniji, ocijenila je slovenska europarlamentarka u priopćenju koje je objavio portal European Western Balkans (EWB).

Fajon je dodala kako ukupan napredak procesa pridruživanja ovisi o reformi u području vladavine prava i unapređenju razgovora o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

Ona je ponovo istaknula žaljenje što se pitanje međustranačkog dijaloga nije našlo na dnevnom redu zajedničkog sastanka parlamentarnog odbora Srbije i EU (POSP) u četvrtak, posebno uzimajući u obzir trenutačni politički kontekst u Srbiji.

Fajon je poručila da je Europski parlament i dalje spreman olakšati međustranački dijalog vlasti i oporbe sa Skupštinom Srbije, kako bi se riješila pitanja uoči sljedećih izbora, najavljenih za travanj 2022. Istakla je da su ona i Bilčik dobili jasne mandate da budu posrednici u prvoj i drugoj fazi dijaloga, te da njihove mandate podupire velika većina europarlamentaraca.

Neposredan nastavak dijaloga u najboljem je interesu Srbije, jer je povezan na širi put europskih integracija, zaključila je Fajon, naglasivši da će Europski parlament “nastaviti pomagati Srbiji na putu ka europskoj budućnosti”.

Izaslanstvo Europskog parlamenta, u kojem su Fajon i Bilčik, posredovalo je tijekom 2019. i 2020. u međustranačkom dijalogu u Srbiji u procesu usuglašavanja izbornih uvjeta, ali se ta tema nije našla na dnevnom redu online sastanka Parlamentarnog odbora EU i Srbije za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u četvrtak, kojem je uz člana srbijanskog izaslanstva Vladimira Orlića predsjedala i Fajon.

Srbijanska oporba, premda razjedinjena, inzistira na sustavnom uspostavljanju demokratskih izbornih uvjeta, poglavito na ravnopravnom pristupu medijima i televizijama s nacionalnom frekvencijom koje su, manje ili više, pod kontrolom aktualne vlasti predvođene Srpskom naprednom strankom.

U takvim okolnostima, kad značajniji napredak u dijalogu o izbornim uvjetima nije postignut ni uz posredovanje EP, vodeće oporbene stranke bojkotirale su parlamentarne izbore u lipnju 2020.,  što je dovelo do uspostave parlamentarne većine u kojoj više nego dvotrećinski dominiraju vladajuća Srpska napredna stranka i njezini koalicijski partneri.

U parlamentu od 250 mjesta naprednjaci imaju 189 zastupnika, uz 32 zastupnika socijalista, te 12 mandata naprednjacima bliske stranke SPAS, nekadašnjeg vaterpolskog reprezentativca Aleksandra Šapića, te devet mandata vojvođanskih Mađara (DSVM), što stranci srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića omogućuje apsolutnu kontrolu vlade.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.