Srbija i Kosovo riješili su etničko pitanje kretanja građana obiju zemalja preko njihovih granica, rekao je u subotu šef europske diplomacije Josep Borrell, a pregovarači još moraju riješiti goruće pitanje registarskih oznaka za automobile.

“Postigli smo dogovor. U okviru dijaloga kojim posreduje EU, Srbija je pristala ukinuti ulazno-izlazne dokumente za osobe koje imaju kosovske osobne iskaznice, a Kosovo se složilo da ulazno-izlazne dokumente neće uvesti za osobe koje imaju srpske osobne iskaznice”, objavio je Borell na Twitteru.

“Kosovski Srbi, kao i svi drugi građani, moći će slobodno putovati između Kosova i Srbije koristeći svoje osobne iskaznice”, rekao je Borrell.

“EU je upravo primila jamstva za to od premijera (Albina) Kurtija”, napisao je Borell.

Srbija i Kosovo još se moraju dogovoriti oko žestoko osporavane upotrebe srpskih registarskih oznaka za automobile kosovskih Srba.

Priština je od kosovskih Srba zatražila da srpske registarske oznake zamijene tablicama Republike Kosovo što je recipročna mjera jer takvu politiku prema Kosovu vodi Beograd. No kosovski Srbi su na recipročnu odluku Prištine odgovorili su postavljanjem blokada 31. srpnja na cestama i povremenim sukobima s policijom prije nego što su intervenirale mirovne snage NATO-a kako bi se blokade uklonile.

Primjenu odluke vlada Kosova je, na pritisak SAD-a, odgodila s 1. kolovoza na 1. rujna.

Razgovori između izaslanika Europske unije i Sjedinjenih Država te predstavnika vlada Srbije i Kosova do sada nisu dali konkretne rezultate o registarskim tablicama.

Ranije tijekom dana srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izrazio je nadu da će EU dati jamstva za sporazum o osobnim dokumentima.

Vučić je također rekao da će Srbija objaviti “opću izjavu o odricanju od odgovornosti” u kojoj će biti navedeno kako je dopuštenje korištenja osobnih iskaznica koje je izdala Priština napravljeno iz praktičnih razloga s ciljem olakšavanja slobode kretanja, ali ne podrazumijeva priznanje neovisnosti Kosova.

Navedeni spor nastao je nakon proglašenja neovisnosti Kosova od Srbije 2008. godine. Beograd je odbio priznati neovisnost Kosova, u kojem živi pretežno albansko stanovništvo.

Neovisnost Kosova priznale su Sjedinjene Države i većina članica EU-u, osim njih pet, ali niz drugih država, među kojima su Rusija i Kina, kao Srbiji savezničke zemlje, nije to učinio.

Beograd i kosovski Srbi, manjina koja uglavnom živi na sjeveru zemlje, tvrde da prema sporazumu iz 2013. imaju pravo na udruživanje poluautonomnih općina s većinskim srpskim stanovništvom, što je Priština odbila provesti.

Kosovski premijer Albin Kurti izjavio je ranije u intervjuu njemačkom dnevniku Die Welt da nerede koji su 31. srpnja izbili zbog novih mjera, “nije izazvala srpska manjina sa sjevera Kosova, nego organizirani kriminal i oligarsi koji su na platnom popisu Srbije i koji na sastancima u Beogradu dobivaju instrukcije šta treba izvesti na Kosovu”, javila je agencija Beta.

Kurti je rekao i da nova kosovska pravila reciprociteta neće stupiti na snagu 1. rujna ako Srbija odustane od graničnih kontrola.

“Spreman sam Vučiću pružiti ruku. Ako Srbija pristane ubuduće se odreći graničnih kontrola, onda ćemo i mi to učiniti. I onda od 1. rujna neće biti novih pravila”, rekao je Kurti za Die Welt od petka.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.