Europska komisija očekuje da Srbija brzo poduzme potrebne korake za uspostavu punu suradnje s Haškim sudom, što ostaje jedan od važnih zahtjeva u njezinim pristupnim pregovorima, izjavila je u četvrtak glasnogovornica Komisije Maja Kocijančič.
“Očekujemo da Srbija brzo poduzme sve potrebne korake kako bi osigurala punu suradnju s Tribunalom”, rekla je Kocijančič, odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li negativno izvješće Haškog suda o suradnji Srbiji imati posljedice za najavljeno otvaranje pregovora u poglavljima 23 i 24 i do kraja ovoga mjeseca.
VEZANE VIJESTI
“Pripreme za otvaranje poglavlja 23 i 24 su u tijeku i sada ne želim spekulirati o tome, ali ponavljam da puna suradnja ostaje i dalje obvezom”, dodala je glasnogovornica.
“Europska komsija pozorno i s velikom zabrinutošću prati izvješća ICTY-a Vijeću sigurnosti UN-a i negativni razvoj u pogledu suradnje srbije s Tribunalom. Procesuiranje ratnih zločina i puna suradnja s ICTY-em važnih su zahtjevi u srbijanskim pristupnim pregovorima. To je također ključno za regionalnu suradnju i pomirenje”, istaknula je Kocijančič.
Predsjednik Haškog suda (ICTY) Carmel Agius i glavni tužitelj Serge Brammertz u srijedu su Vijeću sigurnosti UN-a izrazili razočaranje odlukom Srbije da ne izruči troje visokih dužnosnika Srpske radikalne stranke optuženih za nepoštivanje suda, ocijenivši to korakom unazad u suradnji Srbije s Haškim sudom. Brammertz je izrazio žaljenje Ureda tužitelja ICTY-a što je “Srbija skrenula s puta pune suradnje sa Sudom” te također podsjetio Vijeće sigurnosti da Srbija već godinu i pol dana propušta sprovesti nalog Haškog suda za uhićenje tri osobe optužene za nepoštivanje suda. Istaknuo je da u ovoj završnoj fazi rada suda, suradnja države ostaje ključna za završetak mandata Haškog suda.
Početkom ovoga mjeseca Hrvatska se u Vijeću EU-a suglasila da se započne s definiranjem zajedničkog pregovaračkog stajališta za poglavlje 23 u pristupnim pregovorima sa Srbijom podrazumijevajući da će u njemu biti riješene tri ključne primjedbe zbog kojih je ranije uskraćivala suglasnost.
Hrvatska je istaknula tri zahtjeva u vezi s otvaranjem poglavlja 23 u pregovorima sa Srbijom: puna suradnja Srbije s Haškim sudom, puna primjena domaćih i međunarodnih obveza Srbije u zaštiti manjinskih prava, te u vezi s pitanjem nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina.
U Vijeću EU-a trenutačno se radi na nacrtu zajedničke pregovaračke pozicije zemalja članica EU-a. Tek kada zemlje članice usuglase tekst te jednoglasno prihvate zajedničku pregovaračku poziciju poglavlje može biti otvoreno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
